HRONIČNA OPSTRUKTIVNA BOLEST PLUĆA –Edukativno predavanje u povodu Svjetskog dana borbe protiv ove bolesti

Planiranim programom aktivnosti i projekata  365 dana 100-inu projekata, a u okviru obilježavanja 100-te godišnjice Doma zdravlja, održano je još jedno izuzetno predavanje.

Predavanje na ovu temu, u prisustvu prim. dr. Zlatka Kalabića, pomoćnika direktora za medicinska pitanja i članova organizacionog odbora a pred prepunim Cardiopulmonalnim Centrom u Domu zdravlja, održale su prof. dr. Munevera Osmić, Šef Centra za plućne bolesti i doktorica Mirsada Pamukčić Crnogorčević, specijalista za plućne bolesti.

HOPB se definiše kao hronična opstruktivna bolest pluća, a zapravo predstavlja kroničnu upalu dišnih putova i plućnog parenhima. Ta upala dovodi do suženja disajnih puteva i ograničenja protoka zraka. Karakteristika ove bolesti jest progresivnost, što znači da, ukoliko se na vrijeme ne prepozna i adekvatno ne liječi, dolazi do pogoršanja funkcije disajnog sistema i razvoja brojnih komplikacija drugih organskih sistema. Većinom strada srčano-žilni sistem, prvenstveno zbog činjenice da tako oštećen disajni sistem ne može osigurati adekvatnu dopremu kisika u organe našeg tijela. Porazne su činjenice da je broj oboljelih i umrlih od HOPB-a svakim danom u sve većem porastu.

Hroničan kašalj je najčešće prvi simptom bolesti. U početku je povremen, uglavnom se javlja u jutarnjim satima, a s vremenom postaje svakodnevan i produktivan (povećano iskašljavanje), nerijetko tokom čitavog dana. Često se zanemaruje simptom kašlja jer ljudi misle da se na taj način “pluća čiste”, no potrebno ga je itekako ozbiljno shvatiti.

Poseban se naglasak stavlja na gore opisane simptome, izloženosti faktorima rizika (najčešće je to pušenje i profesionalna izloženost prašini i hemikalijama), porodičnoj anamnezi HOPB-a ili drugim hroničnim bolestima disajnog sistema, učestalim disajnim infekcijama u djetinjstvu, podacima o prethodnim bolestima te eventualno o broju ranijih hospitalizacija.

Obzirom da lijekovi koji se koriste u liječenju HOPB-a svoj efekat postižu u plućima, najčešće se primjenjuju u obliku raspršivača, odnosno aparatića, stoga je neophodno savladati tehniku korištenja određenog aparatića. Naglasak se shodno tome stavlja na edukaciju pacijenata prilikom uvođenja novog aparatića kako bi lijek dospio upravo na mjesto djelovanja, a to su pluća. Također je nužno redovno i ispravno uzimati preporučenu medikamentoznu terapiju kako bi se spriječila pogoršanja bolesti te izbjegla hospitalizacija. Pored redovnog korištenja terapije bolesnici se educiraju i tehnikama ispravnog disanja i iskašljavanja, a potiče se i bavljenje laganom, doziranom fizičkom aktivnošću, sve u svrhu smanjenja pojave pogoršanja bolesti i povećanja kvalitete života.
Rečeno i još mnogo toga sa aspekta struke moglo se čuti od predavača na ovu temu prof. dr. Munevere Osmić, Šefa Centra za plućne bolesti i doktorice Mirsade Pamukčić Crnogorčević, specijaliste za plućne bolesti.

Ured za odnose s javnošću