UTICAJ AUTOMOBILA NA ZDRAVLJE LJUDI

– Zdravije je manje koristiti automobil
Za mnoge od nas način odlaska na posao zavisi od toga šta je najbrža i najpogodnija opcija. Međutim, neka istraživanja pokazuju da treba razmisliti o tome šta je najzdravije. Postoji bliska veza između toga kako ljudi odlaze na posao i rizika od određenih zdravstvenih problema.
Ljudi koji pješače, voze bicikl ili koriste javni prevoz imaju manje šanse da budu sa prekomjernom težinom ili gojazni od onih koji na posao odlaze svojim automobilom, ili taksijem.

Ljudi koji hodaju do posla takođe imaju oko 17% manje šanse da imaju visok krvni pritisak i 40% manje šanse da imaju dijabetes. Za one koji voze bicikl rizik od dijabetesa bio je manji za 50%. Među ljudima koji su hodali ili vozili bicikl, a pri tom do posla prelazili najmanje 3 kilometra, bio je manji rizik od prekomjerne težine ili gojaznosti od rizika onih koji kraće putuju. Oni su takođe imali manje šanse za visok krvni pritisak.

Redovna fizička aktivnost smanjuje rizik od mnogih zdravstvenih problema, uključujući i srčane bolesti, odgovorne za najveći broj smrtnih slučajeva. Način na koji odlazimo na neke kraće relacije može napraviti razliku, čak i ako je u pitanju samo hodanje do autobuskog stajališta. Ali, ako je razlika u vremenu provedenom na putu do posla i natrag automobilom u odnosu na drugo sredstvo velika (2-3 sata), onda nema smisla birati, a postoje i poslovi do kojih se ne može stići na drugi način.

Sa druge strane gledano, obično se zaposleni „zaborave” pa na poslu mnogo sjede i do posla se voze automobilom, dok fizičkim aktivnostima ne pridaju važnost. Takvim osobama ponovo se savjetuje planiranje fizičke aktivnosti, pješačenje kad god je moguće (stepenice, udaljeni parking…).

– I svakodnevna buka šteti zdravlju
Buka je neželjen zvuk koji višestruko ugrožava ljudsko zdravlje.
Saobraćaj je jedan od najvažnijih uzroka buke, 80% onečišćenja bukom u gradovima uzrokuju automobili, a na vrlo prometnim raskrsnicama buka može doseći i 90 decibela.

Pojavljuje se kao posljedica rada motora vozila te međudjelovanja gume kotača i površine ceste, ventilacije i ispušnog sistema.
Bolja protočnost automobila i upotreba drugih načina prevoza smanjili bi nivo buke i očuvali okoliš, što promiče “Evropska sedmica kretanja”.
Buka je čujna akustična energija koja može štetno djelovati na fiziološko i psihološko stanje ljudi. Štetni učinci buke na ljudsko zdravlje su auditivni i neauditivni. Ozbiljnost oštećenja ovisi o intenzitetu mjerenom u decibelima i o trajanju djelovanja buke.

Glavni auditivni simptomi su zaglušenost, šum, neugodna bol i gubitak sluha, te vrtoglavica. Subjektivni osjet pritiska i zujanje u ušima (tinnitus) pojavljuje se najčešće pri izloženosti buci u tihom okruženju. Prekomjerna buka izaziva i neraspoloženje, razdražljivost, nemir i smetnje u ponašanju. Za dobar san bilo bi poželjno da buka ne prelazi 30 decibela, a pojedinačni zvučni podražaji 45 decibela.

70 decibela može neizravno uticati na endokrinološki sustav i simpatički dio autonomnoga živčanog sustava i potiče izlučivanje hormona stresa. Raste nivo holesterola i triglicerida u krvi i krvni pritisak. Većina tih učinaka smetnje srčano-žilnoga, probavnoga i imunološkog sistema, smanjenje koncentracije i pamćenja, suženje vidnog polja kratkotrajna je i prolazna. Međutim, zdravstvene smetnje mogu preći i u hronične: nesanicu, povišen krvni pritisak, poremećaj apetita i seksualne funkcije, tjeskobu i depresiju. U djece se zapažaju poremećaji koncentracije i pamćenja.

– Ispušni gasovi automobila i štetni uticaj na zdravlje
Tu spadaju C0, CO2, SO2, olovne pare i drugi. Oštećuju ljudski organizam, prije svega pluća, dovode do bronhitisa ili pogoršavaju stanje bronhitisa i astme, dovode do nastanka karcinoma pluća. Oštećuju nervni sistem, te krvni sistem. Olovna jedinjenja oštećuju funkciju crijeva i bubrega. Izduvni gasovi rada motora automobila pogoduju nastanku svih malignih oboljenja. Udisanje emisija gasova iz automobila može dovesti do promjene ‘dobrog holesterola’ (lipoproteina velike gustine) u ‘loš holesterol’ (lipoprotein male gustine), te pogoduju razvoju ateroskleroze i tromboze.

– Oprez sa klima uređajima u automobilima
Klima uređaji u automobilima koliko su korisni toliko mogu biti i opasni po zdravlje ako se pravilno ne održavaju i koriste, te je potrebno povremeno provjeravati njihovu ispravnost, a prilikom upotrebe temperatura u automobilu ne bi trebala puno odstupati od one vani. Također, prije ulaska u automobil koji je dugo stajao na suncu neophodno je provjetriti ga nekoliko minuta kako bi se spriječio temperaturni šok prilikom ulaska u automobil, a isto tako tokom vožnje prije dolaska na odredište imati u vidu da temperatura unutar i izvan njega prilikom izlaska iz automobila ne bi trebala puno odstupati.

– PREPORUKE:

• u gradovima što više koristiti pješačenje i vožnju bicikla
• koristiti automobile novijeg datuma proizvodnje, a za izuzetno stare organičiti uvoz
• koristiti bezolovni benzin
• redovno održavati automobile
• regulacija gradskog i prigradskog saobraćaja
• uvođenje “zelenog vala”
• češće pranje ulica od strane komunalne službe
• pozelenjivanje grada
• pri gradnji novih stanbenih naselja poštovati principe komunalne higijene

Halilović dr. Edin,
spec.higijene-zdravstvene ekologije
Rašid Milkunić dipl.san.ing
Adis Nišić
Press služba DZ Tuzla