14. novembar kao MEĐUNARODNI DAN ŠEĆERNE BOLESTI (DIABETESA)

100_7678_thubm

14. novembar kao MEĐUNARODNI DAN ŠEĆERNE BOLESTI (DIABETESA)

Svake godine u svijetu se obilježava 14.novembar kao MEĐUNARODNI DAN ŠEĆERNE BOLESTI (DIABETESA).Dom zdravlja Tuzla i ove godine će sa nekoliko zvaničnih događaja obilježiti ovaj značajan dan i time kao i uvijek dati svoj doprinos u informisanju građana o ovoj bolesti. Slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti je „Preuzimamo kontrolu nad dijabetesom. Odmah“.

100_7678_medium

Prvi događaj predviđen je sutra (petak) 12.novembar 2010.godine.U periodu od od 10.00 do 14.00 sati TRGOVAČKI CENTAR TUŠ U TUZLI će biti domaćin medicinskih ekipa iz CENTRA ZA porodičnu/obiteljsku medicinu koje će sugrađanima besplatno mjeriti šećer u krvi uz naravno neizbježno informsianje o zdravom način života i kako spriječiti nastanak ove bolesti.

Dom zdravlja Tuzla se zahvaljuje na pokroviteljstvu CENTRU TUŠ koji je prepoznao značaj ovog datuma ali i značaj same borbe protiv diabetesa i uključio se sa na svoj način.

UPOZNAJTE SE SA NEKIM DETALJIMA ŠEĆERNE BOLESTI100_7662_medium

RIZIK NASTANKA ŠEĆERNE

BOLESTI, POVIŠENOG KRVNOG

TLAKA, SRČANO ŽILNE BOLESTI

I MOŽDANOG UDARA POVEĆAVA

SE UZ POVIŠEN INDEKS TJELESNE

MASE, POVEĆANI OPSEG STRUKA I

PREKOMJERNU TJELESNU TEŽINU.

ŠEĆERNA BOLEST ILI DIABETES

MELLITUS

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacijen0007

(WHO) od dijabetesa u svijetu boluje oko 170 milijuna

ljudi, a stručnjaci procjenjuju da će se do 2020. godine

taj broj udvostručiti.

1. Što je šećerna bolest?

Šećerna bolest ili dijabetes je kronični poremećaj

metabolizma, koji nastaje kada gušterača prestane

potpuno ili djelomično proizvoditi inzulin ili proizvedeni

inzulin nije djelotvoran u organizmu. Karakterizira ju

povišena razina šećera (glukoze) u krvi.

2. Što je inzulin?

Inzulin je hormon kojega proizvodi gušterača. Odn0010

vitalnog je značaja jer ima ulogu „ključa“ za propuštanje

šećera u stanice. Kod dijabetesa gušterača proizvodnjom

premalo inzulina onemogućuje da sav šećer koji unesemo

hranom iz krvi pređe u mišiće i druge stanice koje

proizvode energiju. Neiskorišteni šećer nakuplja se u krvi

i na taj način uzrokuje oštećenja, koje tijekom vremena

dovode do kroničnih komplikacija šećerne bolesti.

3. Što je glukoza?

Glukoza je jednostavni šećer koji dobivamo iz hrane

razgradnjom složenijih šećera, razgradnjom glikogena

iz jetre ili mišića u malim količinama procesom

glukoneogeneze. Glukoza služi kao glavni izvor energije

svakoj stanici organizma i neophodna je za njihov

normalan rad.

4. Koji su simptomi – znakovi

upozorenja vezani uz šećernu bolest?

– glad,

– pretjerano žeđanje,

– često i obilno mokrenje,

– neočekivani porast ili pad tjelesne težine,

– umor, slabost, iscrpljenost,

– slabljenje vida,

– razdražljivost,

– trnci i gubitak osjeta u šakama i stopalima,

– sporo zacjeljivanje rana i modrica,

– opetovane infekcije zubnog mesa ili kože.

5. Koji su tipovi šećerne bolesti?

Tip 1 šećerne bolesti razvija se naglo s

jako izraženim simptomima najčešće u djetinjstvu

ili mladosti. Radi se o autoimunoj bolesti u kojoj

propadaju stanice gušterače koje prozvode inzulin

(genetski čimbenici, izloženost virusima, prehrana).

Predstavlja 7-10% ukupnih slučajeva dijabetesa.

Tip 2 šećerne bolesti najčešći je oblik, javlja se

u otprilike 90% oboljelih od ove bolesti. Uglavnom se

javlja kod odraslih. Važnu ulogu u razvoju ovog tipa

dijabetesa imaju prekomjerna tjelesna težina, genetska

predispozicija, pojava dijabetesa u trudnoći (gestacijski

dijabetes) i nedostatak fizičke aktivnosti. Vrlo često se

simptomi razvijaju postupno, pa prikrivena bolest

može trajati godinama, a obično se otkrije slučajno.

6. Kako se dijagnosticira šećerna bolest?

Liječnik dijagnozu postavlja ne temelju sljedećih

nalaza:

– ako je u dva navrata glukoza u krvi natašte veća od

7 mmol/L,

– ako je glukoza u krvi u bilo koje vrijeme

tijekom dana veća od 11,1 mmol/L.

– test opterećenja glukozom (OGTT)

– mjeri se glukoza u krvi natašte, a nakon

toga se popije 75g glukoze rastopljene

u vodi, te se mjeri glukoza za 2 sata.

Vrijednost glukoze nakon 2 sata veća od

11,1 mmol/l potvrđuje dijagnozu šećerne

bolesti,

– vrijednosti glukoze u krvi mogu biti

veće od normalnih (između 6 i 7 mmol/

L natašte ili između 7,8 i 11,1 mmol/L

nakon 2 sata u OGTT-u), a ipak manje

od razina prema kojima se dijagnosticira

šećerna bolest. Tada se postavlja dijagnoza

poremećene tolerancije glukoze ili

preddijabetesa,

– test glikoliziranog hemoglobina –

HbA1c nastaje kao posljedica vezivanja

glukoze u krvi s hemoglobinom u crvenim

krvnim zrncima. Što je šećer u krvi viši,

to će se više šećera vezati s hemoglobinom

i A1c će biti viši. HbA1c daje uvid u

dugoročnu regulaciju šećerne bolesti. Cilj

je da oboljeli zadrže A1c na razini od 7%

i niže, čime se smanjuje rizik od razvoja

kasnih komplikacija.

7. Koja su osnovna načela u liječenju

šećerne bolesti?

– uravnotežena prehrana,

– tjelesna aktivnost,

– edukacija (zdravstveni odgoj o šećernoj bolesti),

– samokontrola (samoodređivanje razine glukoze u krvi

i glukoze i acetona u mokraći),

– detaljan pregled stopala,

– održavanje vrijednosti glukoze u krvi unutar urednih

vrijednosti,

– lijekovi za snižavanje šećera u krvi.

Dobro regulirani

dijabetes

Podijeli na socijalnim mrežama...