14. novembar kao MEĐUNARODNI DAN ŠEĆERNE BOLESTI (DIABETESA)
Svake godine u svijetu se obilježava 14.novembar kao MEĐUNARODNI DAN ŠEĆERNE BOLESTI (DIABETESA).Dom zdravlja Tuzla i ove godine će sa nekoliko zvaničnih događaja obilježiti ovaj značajan dan i time kao i uvijek dati svoj doprinos u informisanju građana o ovoj bolesti. Slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti je „Preuzimamo kontrolu nad dijabetesom. Odmah“.
Prvi događaj predviđen je sutra (petak) 12.novembar 2010.godine.U periodu od od 10.00 do 14.00 sati TRGOVAČKI CENTAR TUŠ U TUZLI će biti domaćin medicinskih ekipa iz CENTRA ZA porodičnu/obiteljsku medicinu koje će sugrađanima besplatno mjeriti šećer u krvi uz naravno neizbježno informsianje o zdravom način života i kako spriječiti nastanak ove bolesti.
Dom zdravlja Tuzla se zahvaljuje na pokroviteljstvu CENTRU TUŠ koji je prepoznao značaj ovog datuma ali i značaj same borbe protiv diabetesa i uključio se sa na svoj način.
UPOZNAJTE SE SA NEKIM DETALJIMA ŠEĆERNE BOLESTI
RIZIK NASTANKA ŠEĆERNE
BOLESTI, POVIŠENOG KRVNOG
TLAKA, SRČANO ŽILNE BOLESTI
I MOŽDANOG UDARA POVEĆAVA
SE UZ POVIŠEN INDEKS TJELESNE
MASE, POVEĆANI OPSEG STRUKA I
PREKOMJERNU TJELESNU TEŽINU.
ŠEĆERNA BOLEST ILI DIABETES
MELLITUS
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO) od dijabetesa u svijetu boluje oko 170 milijuna
ljudi, a stručnjaci procjenjuju da će se do 2020. godine
taj broj udvostručiti.
1. Što je šećerna bolest?
Šećerna bolest ili dijabetes je kronični poremećaj
metabolizma, koji nastaje kada gušterača prestane
potpuno ili djelomično proizvoditi inzulin ili proizvedeni
inzulin nije djelotvoran u organizmu. Karakterizira ju
povišena razina šećera (glukoze) u krvi.
2. Što je inzulin?
Inzulin je hormon kojega proizvodi gušterača. Od
vitalnog je značaja jer ima ulogu „ključa“ za propuštanje
šećera u stanice. Kod dijabetesa gušterača proizvodnjom
premalo inzulina onemogućuje da sav šećer koji unesemo
hranom iz krvi pređe u mišiće i druge stanice koje
proizvode energiju. Neiskorišteni šećer nakuplja se u krvi
i na taj način uzrokuje oštećenja, koje tijekom vremena
dovode do kroničnih komplikacija šećerne bolesti.
3. Što je glukoza?
Glukoza je jednostavni šećer koji dobivamo iz hrane
razgradnjom složenijih šećera, razgradnjom glikogena
iz jetre ili mišića u malim količinama procesom
glukoneogeneze. Glukoza služi kao glavni izvor energije
svakoj stanici organizma i neophodna je za njihov
normalan rad.
4. Koji su simptomi – znakovi
upozorenja vezani uz šećernu bolest?
– glad,
– pretjerano žeđanje,
– često i obilno mokrenje,
– neočekivani porast ili pad tjelesne težine,
– umor, slabost, iscrpljenost,
– slabljenje vida,
– razdražljivost,
– trnci i gubitak osjeta u šakama i stopalima,
– sporo zacjeljivanje rana i modrica,
– opetovane infekcije zubnog mesa ili kože.
5. Koji su tipovi šećerne bolesti?
Tip 1 šećerne bolesti razvija se naglo s
jako izraženim simptomima najčešće u djetinjstvu
ili mladosti. Radi se o autoimunoj bolesti u kojoj
propadaju stanice gušterače koje prozvode inzulin
(genetski čimbenici, izloženost virusima, prehrana).
Predstavlja 7-10% ukupnih slučajeva dijabetesa.
Tip 2 šećerne bolesti najčešći je oblik, javlja se
u otprilike 90% oboljelih od ove bolesti. Uglavnom se
javlja kod odraslih. Važnu ulogu u razvoju ovog tipa
dijabetesa imaju prekomjerna tjelesna težina, genetska
predispozicija, pojava dijabetesa u trudnoći (gestacijski
dijabetes) i nedostatak fizičke aktivnosti. Vrlo često se
simptomi razvijaju postupno, pa prikrivena bolest
može trajati godinama, a obično se otkrije slučajno.
6. Kako se dijagnosticira šećerna bolest?
Liječnik dijagnozu postavlja ne temelju sljedećih
nalaza:
– ako je u dva navrata glukoza u krvi natašte veća od
7 mmol/L,
– ako je glukoza u krvi u bilo koje vrijeme
tijekom dana veća od 11,1 mmol/L.
– test opterećenja glukozom (OGTT)
– mjeri se glukoza u krvi natašte, a nakon
toga se popije 75g glukoze rastopljene
u vodi, te se mjeri glukoza za 2 sata.
Vrijednost glukoze nakon 2 sata veća od
11,1 mmol/l potvrđuje dijagnozu šećerne
bolesti,
– vrijednosti glukoze u krvi mogu biti
veće od normalnih (između 6 i 7 mmol/
L natašte ili između 7,8 i 11,1 mmol/L
nakon 2 sata u OGTT-u), a ipak manje
od razina prema kojima se dijagnosticira
šećerna bolest. Tada se postavlja dijagnoza
poremećene tolerancije glukoze ili
preddijabetesa,
– test glikoliziranog hemoglobina –
HbA1c nastaje kao posljedica vezivanja
glukoze u krvi s hemoglobinom u crvenim
krvnim zrncima. Što je šećer u krvi viši,
to će se više šećera vezati s hemoglobinom
i A1c će biti viši. HbA1c daje uvid u
dugoročnu regulaciju šećerne bolesti. Cilj
je da oboljeli zadrže A1c na razini od 7%
i niže, čime se smanjuje rizik od razvoja
kasnih komplikacija.
7. Koja su osnovna načela u liječenju
šećerne bolesti?
– uravnotežena prehrana,
– tjelesna aktivnost,
– edukacija (zdravstveni odgoj o šećernoj bolesti),
– samokontrola (samoodređivanje razine glukoze u krvi
i glukoze i acetona u mokraći),
– detaljan pregled stopala,
– održavanje vrijednosti glukoze u krvi unutar urednih
vrijednosti,
– lijekovi za snižavanje šećera u krvi.
Dobro regulirani
dijabetes