17. MAJ “SVJETSKI DAN HIPERTENZIJE”

Obilježavanje Svjetskog dana hipertenzije pokrenula je WHL (World Hypertension League) te je prvi put održano 17. svibnja/maja 2005. godine.

Hipertenzija ili povišen arterijski krvni pritisak je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Često tek sa pojavom oštećenja na raznim organima – najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, registriraju se i njegove visoke vrijednosti.
Dijagnoza povišenog krvnog pritiska ne postavlja se temeljem samo jednog mjerenja. Ponavljano izmjerene vrijednosti krvnog pritiska koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara živinog stuba (mm Hg) potrebne su za dijagnozu hipertenzije, koja se postavlja kada je krvni pritisak u mirovanju iznad tih vrijednosti u dužem vremenskom razdoblju.
Hipertenzija se klasificira na nekoliko načina, a najčešća podjela uključuje primarnu (esencijalnu) i sekundarnu hipertenziju. Takođe se koristi klasifikacija prema nivoima krvnog pritiska i prema prisutnosti iili odsutnosti komplikacija.

Uzrok esencijalne (primarne) hipertenzije ne može se ustanoviti ali genetski faktori, način prehrane, stres, pretjerani unos soli – mogu doprinijeti njezinom razvoju. Esencijalna hipertenzija obuhvata preko 95% svih hipertenzija. Sekundarna hipertenzija je hipertenzija izazvana specifičnim osnovnim stanjima kao što su bolesti bubrega, neki endokrini poremećaji, srčane abnormalnosti itd.
Povišen pritisak godinama ne mora pokazivati simptome, ali se kod nekih ljudi ipak javljaju simptomi poput boli i pritiska u glavi, crvenila lica, umora, smetenosti, mučnine, prekomjernog znojenja, uznemirenosti, osjećaja lupanja srca, zujanja u ušima, krvarenja iz nosa, smetnje vida itd.
Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog pritiska može uticati promjenom štetnih životnih navika: smanjenjem unosa soli, uravnoteženom pravilnom prehranom, prestankom pušenja, izbjegavanjem prekomjernog konzumiranja alkohola, redovnom fizičkom aktivnosti, održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% slučajeva hipertenzije, fizička neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.
U 2022. godini esencijalna (primarna) hipertenzija je zabilježena kao peti vodeći uzrok smrtnosti i kod muškaraca i kod žena u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Svjetska liga za hipertenziju, zajedno s Međunarodnim društvom za hipertenziju i Svjetskom zdravstvenom organizacijom definirala je temu ovogodišnjeg obilježavanja s ciljem skretanja pozornosti na važnost bolje kontrole hipertenzije: „Točno izmjerite svoj krvni pritisak, kontrolirajte ga i živite dulje“.
Svrha je prenijeti javnosti informacije o dijagnostici, prevenciji i tretmanu hipertenzije te važnosti ove bolesti i ozbiljnih medicinskih komplikacija koje može izazvati ukoliko se adekvatno ne kontrolira.

Ured za odnose s javnošću

(dio teksta preuzet sa zzjzfbih)