Author - Adis Nišić

Obnova Centra fizikalne medicine i rehabilitacije

Vrijedna ekipa uz podršku menadžmenta ustanove i dalje nastavlja sa radom na obnovi i sanaciji Ambulanti ali i prostora u samom centru Doma zdravlja. Tako je u Centru za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, izvedena kompletna zamjena rasvjeta, što doprinosi boljem opštem stanju i uslovima za pacijente ali i za zaposlenike. Imajući na umu da se radi o Centru fizikalne koja ima preko 600 m², te radno vrijeme u dvije smjene u suterenskom prostoru, i rad rasvjete odo oko cca. 13h, tim je postavljanjem rasvjete, dobijeno na kvalitetu ali i znatnoj uštedi električne energije. Zahvaljujući entuzijazmu ali i zalaganju zaposlenika Fizikalne urađeno je dosta toga. Posebno ističemo doktoricu Enisu Osmanović, koja je uložila dosta truda i obezbijedila donaciju od nekoliko hiljada maraka. Zahvaljujući tome, izuzetno kvalitetno su okrečeni uz neke druge sitnije porpavke i prostorije elektro terapije i dječije rehabilitacije kao i neki dodatne prateće prostorije, kao što su hodnici. Ovaj Centar fizikalne medicine i rehabilitacije će i dalje biti u aktuelnoj obnovi i sanaciji. Kako je već navedeno zbog velike kvadrature i zahtijevnosti te ozbiljnosti posla, radit će se u fazama. Ističemo opet, velike zasluge pripadaju svim zaposlenicima Centra u angažmanu oko adaptacija prostorija. Naredni period, takođe je radan i aktivnosti oko novih adaptacija i sanacija ovog dijela Doma zdravlja će svakako biti objavljene, sve zajedno u cilju boljeg ambijenta i uslova za pacijente i zaposlene. Veliki dio aktivnosti na sanaciji Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, vodili su prof. dr. Samir Mačković, direktor ustanove i Nedim Zonić, dipl. fizioterapeut, uz neizostavnu podršku vrijednih majstora Tehniče službe Doma zdravlja Tuzla. Treba istaći da je dosada na ovaj način i to isključvo kroz donacije obnovljeno i sanirano 10 ambulanti, Centar za ultrazvučnu dijagnostiku i već navedeni Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Ured za odnose s javnošću    
Read more...

Predavanje HES//Krpelj i prenosive bolesti

Aktivnost krpelja traži povoljnu temperaturu i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto od aprila , ali mogu se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uslovima, kazala je doktorica Amerlina Mehičić, spec. epidemiolog i ujedno Načelnica HES-a u tuzlanskom zdravlju. Najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj. Rizična kategorija izložena krpeljima su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave učestalo u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici te planinari, lovci, izletnici, turisti itd.). Srećom, samo je određen broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti. Pojavljivanje bolesti koje prenose krpelji (najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, rjeđe tularemija) ovisno je o prirodnom staništu  s pogodnim uslovima za razmnožavanje krpelja, pa se pojavljuju samo na nekim endemičnim područjima. Nalaze se na listovima i granama grmova, niskog rastinja (do visine 1 m), u šikarama i sl. Prema tome, boravak u prirodi, posebno među niskim rastinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Govorilo se o bolestima kao što je Lajmska bolest i meningocefalitisu. Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je izuzetno važno radi sprječavanja kasnijeg stadija bolesti s mogućim kasnim posljedicama, u kojem mogu nastati artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis i /ili neuritis (upala živaca). Kod druge tačnije Virus krpeljnog meningoencefalitisa prenose zaraženi krpelji u mnogim zemljama Europe i Azije. To je endemična bolest u Češkoj, koja ima najveći broj oboljelih godišnje, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Švicarskoj. U Hrvatskoj se pojavljuje uglavnom u sjevernim krajevima. Specifičnog lijeka nema. Na raspolaganju je hospitalizacija i primjena simptomatskih lijekova (protuupalni lijekovi, kortikosteroidi). Krpelja se treba paziti i nije bezazlen kao i držati se uputa posebice kada se nalazite u prirodi moglo se čuti ovom prilikom.  Model – krpelj | Medical Centar Preporučene  mjere lične zaštite su: 1. Obući prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi , nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavati odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakače. 2. Hodati obilježenim stazama, izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo. 3. Primjeniti repelente (sredstva koja odbijaju krpelje) na gole i izloženije dijelove tijela, te eventualno na odjeću. (koristiti ih prema uputi proizvođača – provjeriti uputstva o proizvodu!). 4. Pregledati  svakih dva do tri sata tokom boravka i nakon povratka iz prirode ima li na koži ili odjeći krpelja kako bi ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ubod. Pri povratku iz prirode presvući odjeću i pažljivo pregledati cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Posebno pretražiti dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…). Kod djece će se često naći na glavi – to je zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše pokupi krpelja  glavom, odnosno gornjim dijelom tijela. 5. Tuširati se po povratku iz prirode. 6. Ako se uoči krpelj treba ga što prije ukloniti s kože. Naravno svjesnost i refresh informacija stalno treba biti kod zdravstvenih profesionalaca ali i prosvjećenost i edukacija stanovništa o svemu rečenom bitna su karika u lancu saznavanja kako i na koji način izbjeći "nepriliku" zvanu krpelj, kazala je doktorica Mehičić. Uopšteno o ulozi i organizaciji Službe za higijensko epidemiološku zdravstvenu zaštitu, govorio je diplomirani sanitarni inženjer Damir Milkunić, glavni ing. HES-a. On je u kratkom obraćanju kroz prezentaciju objasnio rad, načine i bistovanje odjeljenja u službi kao i glavne segmente svakodnevnih aktivnosti koje se obavljaju. Svakako da se iz kompleksnosti djelokruga rada ove službe može kazati da je ona stub javnog zdravlja. Bez njenog djelovanja ne bi bilo moguće pravovremeno detektovati i reagovati na zdravstvene prijetnje. Prevencija je ključ zdravog društva, dok je HES upravo ta kakrika koja djeluje prije nego što dođe do bolesti, zaključio je na kraju svog izlaganja Milkunić. Ured za odnose s javnošću
Read more...

Služba pedijatrija// Svjetska sedmica imunizacije

Evropska i svjetska sedmica imunizacije obilježava se svake godine , posljednje sedmice aprila, kako bi se promovisala svijest o važnosti vakcinacije u prevenciji bolesti i zaštiti života. Vakcine su jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća koja su od 1974.godine spasile 154 miliona života. Ovogodišnja sedmica imunizacije pod motom “Zajedno protiv nevidljivog neprijatelja HPV-a” obilježava i naša ustanova a posebno naša uvijek vrijedna Služba pedijatrije. Cilj obilježavanja je podići svijest o važnosti imunizacije među roditeljima i starateljima, zdravstvenim profesionalcima, donositeljima odluka i medijima. Imunizacija je najbolja mjera za sprječavanje obolijevanja, razvoja komplikacija i umiranja od zaraznih bolesti. Imunizacija je najjeftinija i najefikasnija mjera za sprečavanje mnogih bolesti. Imunizacijom se preveniraju bolesti, komplikacije i smrtni ishodi od vakcinama preventabilnih bolesti uključujući difteriju, hepatitis B, morbile, zauške, veliki kašalj, zapaljenje pluća, dječiju paralizu, prolive izazvane rotavirusom, rubelu i tetanus. Prije uvođenja vakcine protiv malih boginja, koja je u primjeni skoro 50 godina, procenjuje se da je godišnje umiralo oko 2,6 miliona osoba.  Naš Centar za imunizaciju sproveo je već veliki dio aktivnosti i dalje radi na tome pod sloganom sa letka. Ured za odnose s javnošću (Sve objavljenje fotografije su sa dozvolom roditelja//staratelja)
Read more...

“Rastimo zajedno”-kampanja i projekat koji daju rezultate

Dom zdravlja Tuzla i Fondacija Tuzlanske zajednice su pokrenuli kampanju “Rastimo zajedno” s ciljem adaptacije i unapređenja rada Centra za rani rast i razvoj te Centra za psihofizičke i govorne poteškoće djece i omladine.

Ovi centri predstavljaju ključnu podršku za djecu i njihove porodice – pružajući ranu intervenciju, savjetovanje, tretmane i multidisciplinarnu podršku djeci i omladini, kao i onima koji se suočavaju s psihofizičkim izazovima.

Cilj kampanje je stvoriti funkcionalan, moderan i siguran prostor prilagođen potrebama djece, roditelja i stručnjaka. Adaptacija je u toku i prostori dobijaju polako novi izgled za stvaranje toplog i stimulativnog okruženja koje podstiče razvoj, rehabilitaciju i inkluziju.

Pozivamo sve građane, partnere, institucije i donatore da budu dio ove važne inicijative. Zajedno možemo napraviti razliku i pomoći da svako dijete ima jednake šanse za zdrav i ispunjen razvoj.
U nastavku je link u kojem su govorile naše uposlenice dr. sc. Jasmina Klebic i mr. sc. Danijela Čiča https://youtu.be/mUbewqs47c0 izvor : RTVTK//Ured za odnose s javnošću
 
Read more...

Zahvalnica za dipl. med. ses. Sandru Đurić

Diplomirana medicinska sestra Sandra Đurić, odgovorna sestra odjeljenja za zdravstvenu njegu u zajednici i vanbolničku palijativnu njegu pri Službi opšte/porodične medicine, jedna je od onih koja svoja dugodišnja iskustva u branši, prenosi nesebično na mlađe generacije. Stoga je i kolektivu Doma zdravlja tim veći ponos, kada naš medicinski kadar i na ovaj način učestvuje u stvaranju budućih i kvalitetnih kadrova u zdravstvu. Sestra Sandra uvijek je na visini zadatka i sigurni smo da će mlade kolege na pravi način usvojiti znanja koja im je prenijela, posebno ona koja se stiču na terenu kroz praksu a koja je uvijek teže "vizualizirati" kroz teoriju. Dakle kao edukator na kursu medicinskih praktičnih vještina ,postupak parenteralne primjene lijeka i kateterizacija, zasluženo sestra Sandra Đurić dobila je i zahvalnicu. Sve se odvijalo u sklopu projekta "Sew it up" čiji je organizator udruženje studenata medicine u BIH. Ured za odnose s javnošću
Read more...

Adaptirana ambulanta “Husino”

Menadžment Doma zdravlja nastavio je sa kontinuiranim aktivnostima posebnog projekta adaptacije ili saniranja pripadajućih područnih ambulanti. Veliki broj ambulanti je  dosada što generalano adaptiran što saniran, sve u zavisnosti od zatečenog stanja. Završena je  adaptacija i Ambulante "Husino" na kojoj je zaista bilo puno posla. Rečeno ipak nije omelo vrijedne neimare da sve bude završeno na vrijeme,kvalitetno i u roku. Donatori su bili Dalibor Pavljašević PUC doo i Dragan Tadić poduzetnik iz inostranstva . Almir Babović poduzetnik izveo je sve radove sanacije krova na komplet ambulanti i opšivanje odžaka. Biba-BH donirala materijal a svoje učešće su dali i sami uposlenici dr.Zana Omazić, spremačica Larisa Marić-tehnička služba kao i mještanin MZ Husino majstor Josip Marić. Urađeno je prijeko potrebno krečenje ambulante sa prethodnom pripremom gdje su bila teža oštećenja. Takođe su izvršene i ostale neodložne popravke objekta. Aktivnosti na sanaciji Ambulante "Husino", vodili su prof. dr. Samir Mačković, direktor ustanove i Nedim Zonić, dipl. fizioterapeut. Posebno treba istaći trud i zalaganje te izuzetnu stručnu potporu  zaposlenika Tehničke Službe Doma zdravlja Tuzla. Sanacije i adaptacije ambulanti se nastavljaju i dalje a sve u svrhu obezbijeđenja što boljih uslova kako za pacijente tako i za zaposlenike. Ured za odnose s javnošću
Read more...

Edukacija za kontaktna sočiva//odjeljenje za očne bolesti

Pacijentima se kad kod se za to ukaže prilika, predstavlja način kroz obuku za kontaktna sočiva. Edukaciju radi osoblje Odjeljenja za očne bolesti a u ovom slučaju dipl. med. ses. Sanela Brašnjić, odgovorna sestra odjeljenja STAVLJANJE KONTAKTNIH SOČIVA Prije svega, dobro operite ruke sapunom i posušite čistim ubrusom
  • Stavite sočivo na dlan i dobro ga isperite rastvorom za čuvanje sočiva.
  • Dnevna meka sočiva možete staviti direktno na oko bez ispiranja.
  • Da ne pomiješate sočiva stvorite naviku da uvijek prvo stavljate desno sočivo. Uvijek na kasetici otvarajte samo desni poklopac sve dok ne postavite sočivo. Tek onda otvorite lijevi poklopac.Postavite sočivo na vrh kažiprsta vodeći računa da je sočivo okrenuto pravilno
  • Prstima druge ruke čvrsto podignite gornji kapak prema obrvi da onemogućite refleksno treptanje
  • Donji kapak povucite prema dole uz pomoć ostalih prstiju ruke na kojoj je sočivo
  • Pogledate prema gore i polako sočivom dodirnite oko i postavite ga na donji dio bjeonjače
  • Pogledajte prema dole i polako pustite donji kapak. Zatim polako pustite i gornji kapak
  • Trepnite nekoliko puta da bi sočivo lijepo naleglo na rožnjaču
  • Ukoliko sočivo iritira oko nakon nekoliko minuta od stavljanja, skinite sočivo i pogledajte da nije oštećeno. Ako je sočivo u redu isperite ga još jednom i ponovo ga stavite na oko
SKIDANJE KONTAKTNIH SOČIVA
  • Dobro operite ruke sapunom i posušite čistim ubrusom
  • Pogledajte prema gore i povucite donji kapak prema dole.
  • Da ne pomijšate sočiva stvorite naviku da uvijek prvo stavljate desno sočivo. Uvijek na kasetici otvarajte samo desni poklopac sve dok ne postavite sočivo. Tek onda otvorite lijevi poklopac.
  • Kažiprstom dodirnite donji kraj sočiva
  • Prstom ’’srozajte’’ sočivo na donji dio bjeonjače dok je pogled usmjeren prema gore
  • Pažljivo uhvatite sočivo palcem i kažiprstom
  • Sočivo postavite na dlan šake, sipajte malo tečnosti za održavanje i kažiprstom pažljivo istrljajte sočivo. Dobro isperite rastvorom
  • Sočivo odložite u kaseticu, sipajte rastvor za čuvanje sočiva dok ne prekrije cijelo sočivo i zatvorite poklopac kasetice
  • Postupak ponovite na lijevom oku
  • Odložite kaseticu na čisto i suho mijesto.
Ured za odnose s javnošću
Read more...