dipl. med. ses. Alma Mujačić o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu//Služba Medicina rada
Povodom Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, u radijskom programu RTV7, gostovala je glavna sestra Službe medicine rada tuzlanskog Doma zdravlja, Alma Mujačić, magistrica zdravstvene njege i terapije. Kvalitetno gostovanje sa velikim brojem informacija ali edukativnih sadržaja o rečenoj temi.....pogledajte na linku u nastavku.
https://youtu.be/T2bXomV-Kbo
izvor: RTV7//Ured za odnose s javnošću
Ovaj projekat inače finansira Caritas BiH, pod pokroviteljstvom EU, uz partnerstvo JZNU Dom zdravlja Tuzla.
Trijaloška rasprava kao učesnike je sadržavala profesionalce iz Centara za mentalno zdravlje sa područja TK (Tuzla, Sapna, Kalesija, Živinice, Srebrenik, Kladanj, Banovići, Čelić, Lukavac, Gradačac). 
Učešće u ovoj trijaloškoj raspravi, takođe su uzeli profesionalci iz oblasti mentalnog zdravlja uz podršku predstavnika Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona.
Udruženje Feniks se zahvalilo svim učesnicima, facilitatorima te konsultantu na projektu, na odličnim rezultatima prve trijaloške rasprave.
Zahvaljujući entuzijazmu ali i zalaganju zaposlenika Fizikalne urađeno je dosta toga. Posebno ističemo doktoricu Enisu Osmanović, koja je uložila dosta truda i obezbijedila donaciju od nekoliko hiljada maraka. Zahvaljujući tome, izuzetno kvalitetno su okrečeni uz neke druge sitnije porpavke i prostorije elektro terapije i dječije rehabilitacije kao i neki dodatne prateće prostorije, kao što su hodnici.
Ovaj Centar fizikalne medicine i rehabilitacije će i dalje biti u aktuelnoj obnovi i sanaciji. Kako je već navedeno zbog velike kvadrature i zahtijevnosti te ozbiljnosti posla, radit će se u fazama. Ističemo opet, velike zasluge pripadaju svim zaposlenicima Centra u angažmanu oko adaptacija prostorija. Naredni period, takođe je radan i aktivnosti oko novih adaptacija i sanacija ovog dijela Doma zdravlja će svakako biti objavljene, sve zajedno u cilju boljeg ambijenta i uslova za pacijente i zaposlene.
Veliki dio aktivnosti na sanaciji Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, vodili su prof. dr. Samir Mačković, direktor ustanove i Nedim Zonić, dipl. fizioterapeut, uz neizostavnu podršku vrijednih majstora Tehniče službe Doma zdravlja Tuzla. Treba istaći da je dosada na ovaj način i to isključvo kroz donacije obnovljeno i sanirano 10 ambulanti, Centar za ultrazvučnu dijagnostiku i već navedeni Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.
Najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj.
Pojavljivanje bolesti koje prenose krpelji (najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, rjeđe tularemija) ovisno je o prirodnom staništu s pogodnim uslovima za razmnožavanje krpelja, pa se pojavljuju samo na nekim endemičnim područjima. Nalaze se na listovima i granama grmova, niskog rastinja (do visine 1 m), u šikarama i sl. Prema tome, boravak u prirodi, posebno među niskim rastinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima.
Govorilo se o bolestima kao što je Lajmska bolest i meningocefalitisu. Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je izuzetno važno radi sprječavanja kasnijeg stadija bolesti s mogućim kasnim posljedicama, u kojem mogu nastati artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis i /ili neuritis (upala živaca). Kod druge tačnije Virus krpeljnog meningoencefalitisa prenose zaraženi krpelji u mnogim zemljama Europe i Azije. To je endemična bolest u Češkoj, koja ima najveći broj oboljelih godišnje, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Švicarskoj. U Hrvatskoj se pojavljuje uglavnom u sjevernim krajevima. Specifičnog lijeka nema. Na raspolaganju je hospitalizacija i primjena simptomatskih lijekova (protuupalni lijekovi, kortikosteroidi). Krpelja se treba paziti i nije bezazlen kao i držati se uputa posebice kada se nalazite u prirodi moglo se čuti ovom prilikom. 
Uopšteno o ulozi i organizaciji Službe za higijensko epidemiološku zdravstvenu zaštitu, govorio je diplomirani sanitarni inženjer Damir Milkunić, glavni ing. HES-a. On je u kratkom obraćanju kroz prezentaciju objasnio rad, načine i bistovanje odjeljenja u službi kao i glavne segmente svakodnevnih aktivnosti koje se obavljaju. Svakako da se iz kompleksnosti djelokruga rada ove službe može kazati da je ona stub javnog zdravlja. Bez njenog djelovanja ne bi bilo moguće pravovremeno detektovati i reagovati na zdravstvene prijetnje. Prevencija je ključ zdravog društva, dok je HES upravo ta kakrika koja djeluje prije nego što dođe do bolesti, zaključio je na kraju svog izlaganja Milkunić.
