Author - Adis Nišić

Prim. dr. Muamera Mujčinagić Vrabac, spec. porodične medicine i dr. Elvisa Smajić, spec. porodične medicine bile su dio izuzetno stručnog tečaja ultrazvučne dijagnostike srca a naša ustanova je dobila još više na kvalitetu i posebno stručnom znanju kada je u pitanju ova oblast. Svečanom ceremonijom i dodjelom certifikata završen je Tečaj ultrazvučne dijagnostike srca. Tom prilikom svim polaznicima su uručeni certifikati o položenom završnom ispitu. Tečaj je održan u organizaciji Sektora za naučno-istraživački rad i stručno usavršavanje UKC Tuzla, a uz saradnju Ljekarske komore TK. Cilj Tečaja ultrazvuka je da se osavremeni i poboljša nivo ultrasonografije, kao i da se omogući kvalitetnija edukacija ljekara. Dodjeli certifikata prisustvovali su i načelnik Klinike za interne bolesti, mr. sc. Elnur Smajić, predsjednica Ljekarske komore TK, prof. dr. med. sc. Lejla Mešalić i predsjednica Udruženja kardiologa BiH, prof. dr. med. sc. Zumreta Kušljugić koji su također čestitali polaznicima i zaželjeli uspjeh u samostalnom radu pri izvođenju ultrazvučne dijagnostike srca. Certifikate polaznicima je uručio voditelj Tečaja ultrazvučne dijagnostike srca, mr. med. sci Elnur Smajić, specijalista interne medicine. izvor info/foto: UKC Tuzla Ured za odnose s javnošću  

Pravovremenim otkrivanjem bolesti može se spriječiti trajno oštećenje vida. Obilježavanje Sedmice borbe protiv glaukoma ima za cilj podizanje znanja i svijesti o ovoj bolesti, s posebnim naglaskom na ranu dijagnostiku, prevenciju i smanjenje broja slijepih osoba uzrokovanih glaukomom. Zbog toga je naše odjeljenje za očne bolesti posebno ovih dana posvetilo pažnju u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene oragnizacije iako se svih 365 dana u godini vodi računa o pacijentima. Mjerenje očnog pritiska neizostavni je dio ranog otkrivanja. Cilj ovog dana je podizanje svijesti o glaukomu, ozbiljnoj bolesti oka koja je jedan od vodećih uzroka nepovratnog gubitka vida. Prema globalnim podacima, oko 4,5 miliona ljudi u svijetu je slijepo zbog posljedica glaukoma. Zbog nedostatka simptoma i spore progresije, glaukom se često naziva “tihim kradljivcem vida”. Statistike pokazuju da čak 30% oboljelih u razvijenim zemljama ne zna da boluje od glaukoma, dok u nerazvijenim zemljama taj broj dostiže i do 90%. Ured za odnose s javnošću

Služba higijensko epidemiološke zdravstvene zaštite, obavila je redovnu kontrolu iz ove oblasti u Domu za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli.  Konkretno radi se o prevenciji zaraznih oboljenja, obilazak unutar objekta i sagledavanje stanja kao i obavezne zdravstvene procedure za sanitarne knjižice.

Dugogodišnja saradnja ove Službe Doma zdravlja i Javne ustanove Dom za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla se uspiješno nastavlja na obostrano zadovljstvo. Treba istaći da su uvijek u redovnim posjetama kroz dijalog daju i savjeti od strane zaposlenika službe, kako i na koji način poboljšati uslove kada je u pitanju prevencija posebno od zaraznih bolesti ali i drugih segmenata. HES uvijek stoji na raspolaganju ovakvim socijalnim ustanovama, posebno sa osjetljivom kategorijom kao što su djeca i svoj doprinos daje na redovan način ali i u vanrednim situacijama ukoliko se pojave.

Ured za odnose s javnošću

Posebno bitan segment u svim zdravstvenim ustanovama je kontrola infekcija o rečenom se razgovaralo na sastanku upriličenom urpavo tim povodom.

Doktorica Amerlina Mehičić, načelnica Službe higijensko epidemiološke zdravstvene zaštite upoznala je prisutne sa procedurama ali i smjernicama koje je potrebno sprovoditi. Ključna je higijena ruku kada je u pitanju kontrola infekcija.

 

Izuzetno je važno doći na nivo svjesnosti o sigurnosti zdravstvene ustanove koja cijeni važnost  higijene ruku, prevencije i kontrole infekcije, rezultat će biti osjećaj sigurnosti i pacijenata i zdravstvenih radnika.

U davanju prioriteta higijeni ruku u zdravstvenim ustanovama, potrebno je da su ljudi na svim nivoima svjesni njenog značaja u spriječavanju infekcije i spašavanju života, djelujući kao ključni faktori u ostvarivanju odgovarajućih ponašanja i stavova. Drugim riječima, i zdravstveni radnici i sve druge osobe koje pristupaju zdravstvenim ustanovama trebaju zajedno osiguravati čistoću ruku. Iz navedenog nameće se zaključak da je poboljšanje higijene ruku  ključni  dio efikasne prevencije i kontrole infekcija te stoga predstavlja prioritet za sigurnost pacijenta i zdravstvenog radnika. Potrebno je postići visok nivo radnje kako bi se rečeno  što bolje implementiralo u praksi. Shodno tome zdravstvene ustanove imaju procedure i smjernica kako i na koji način djelovati. Ured za odnose s javnošću

Danas je u Gradskoj upravi Tuzle, gradonačelnik, dr.sc. Zijad Lugavić, ugostio tuzlanskog pjesnika Sabahudina Budimliju i urednika knjiga, Darka Raminija iz Rijeke.

Tokom susreta, razgovaralo se o višegodišnjem književnom radu Budimlije, čija su djela već dugi niz godina prepoznata i cijenjena u kulturnim krugovima. Pjesnik je do sada objavio sedam knjiga, koje su postale važan dio kulturnog identiteta gradova Rijeke i Opatije. Njegova poezija, bogata temama multikulturalizma i zajedničkog života, duboko odražava ljubav prema Tuzli, ali i Rijeci, dva zbratimljena grada koja kroz ovu kulturnu saradnju još snažnije povezuju svoje građane.

U znak zahvalnosti za  podršku, Budimlija i Ramini poklonili su gradonačelniku Lugaviću najnoviju knjigu pod nazivom „O Rijeci s ljubavlju“. U istom duhu, gradonačelnik Lugavić predložio je organizaciju promocije ove knjige u Tuzli, kako bi se dodatno učvrstile kulturne veze između Tuzle i Rijeke.

Sastanku je prisustvovao i direktor Doma zdravlja Tuzla, Samir Mačković.

Izvor info/photo: web grad.tuzla.ba

Ured za odnose s javnošću

Tema Gojaznost kod djece i adolescenata, pokazala se kao jako interesantna tema ali i realnost koje ima u svakodnevnici. Povod je bio obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti. Predavanje je održano u  Gimnazija "Meša Selimović" a prisutvovalo je 39 učenika i tri profesorice. Predavanje su  održale dr. Smiljana Pavić i dipl. med. ses, Minela Berbić.Gojaznost se definiše kao porast tjelesne mase iznad arbitrirano utvrđene vrijednosti koja uzima u obzir pol, hronološki uzrast i tjelesnu visinu ispitanika, a koja je uslovljena prekomjernim sadržajima masti u organizmu. Gojaznost nastaje kao rezultat neravnoteže između prevelikog energetskog unosa i nedovoljne potrošnje energije u dužem vremenskom periodu. Utvrđen je znatan porast gojaznosti među djecom i adolescentima koji se odigrao u relativno kratkom vremenskom periodu. U pojedinim uzrasnim grupama ukupan broj gojazne djece ili onih u riziku da to postanu dostiže do 30%. Na razvoj gojaznosti utiču genetski faktori te faktori okoline. Nepovoljni faktori okoline su nedovoljna fizička aktivnost, upotreba visokoprerađene hrane koja sadrži malo vlakana a prepuna je masti i rafinisanih šećera, te porast ukupnog kalorijskog unosa.   Ured za odnose s javnošću