Zdravstveni program Specijalne olimpijade BiH okupio u Tuzli regionalne eksperte Dom zdravlja ima snažnu ulogu u projektu….potpisan memorandum o saradnji
KOMLETAN TEKST I FOTOGRAFIJE MOŽETE VIDJETI U LINKU ISPOD KOJI SMO PREUZELI OD KOLEGA SA PORTALA "TUZLARIJE"
http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=116491&fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR2-x_4nRmcnyWu4mn9lsTfhrLEbpO5gCVNwpzKfwSAeh0YRXdjLHdTq96g_aem_AfdztImJ3HO9R2ykAQCOyZF4j6KcbRMmsQNcVj_KysYwJl78IDjArkVyTMhqWkCcX9daoHZ9ADt0gTtyOa5PdJdz
http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=116491&fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR2-x_4nRmcnyWu4mn9lsTfhrLEbpO5gCVNwpzKfwSAeh0YRXdjLHdTq96g_aem_AfdztImJ3HO9R2ykAQCOyZF4j6KcbRMmsQNcVj_KysYwJl78IDjArkVyTMhqWkCcX9daoHZ9ADt0gTtyOa5PdJdz
Predavanje je održala dipl.ing. Brankica Topalćević, referent zaštite na radu. Takođe izuzetno bitan razlog ovog predavanja je i obilježavanje "Svjetskog dana sigurnosti i zaštite na radu"koji se svake godine obilježava 28. aprila u čitavom svijetu.
Inače, osim toga, 28. april je i Međunarodni dan sjećanja na poginule i povrijeđene radnike koji sindikalni pokreti organiziraju širom svijeta od 1996. godine. Tim povodom, Međunarodna organizacija rada (The International Labour Organization – ILO) objavit će novi izvještaj „Osiguravanje sigurnosti i zdravlja na radu u promjenjivoj klimi“, koji otkriva alarmantne nove podatke o uticaju klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje radnika, a to je posebno vezano za period od zadnjih nekoliko godina.
Svjetski dan zaštite na radu je kampanja za podizanje svijesti „koja ima za cilj usmjeriti međunarodnu pažnju na rastuće trendove u području zaštite na radu i na veličinu povreda, bolesti i smrtnih slučajeva na radnom mjestu širom svijeta“.
Kultura zaštite na radu je ona u kojoj se poštuje pravo na sigurno i zdravo radno okruženje na svim nivoima, gdje vlade, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguravanju sigurnog i zdravog radnog okruženja kroz sistem definisanih prava, odgovornosti i dužnosti, a gdje je najveći prioritet dat principu prevencije.
Ured za odnose s javnošću
Međunarodni dan osviještenosti o buci (“International Noise Awareness Day” - INAD), svake se godine, širom svijeta, obilježava zadnje srijede u mjesecu aprilu i ima za cilj upoznati javnost s važnošću svakodnevne zaštite od buke kako bi se očuvalo zdravlje ljudi.
O uticaju buke na zdravlje ljudi i posljedicama izlaganja buci napisana su brojna istraživanja, no svima je zajedničko - osim što može uzrokovati oštećenje sluha, buka stvara i stanje stresa.
Buka na čovjeka djeluje izravno i neizravno, izazivajući umor i smanjenje radne sposobnosti, ometa sporazumijevanje, koncentraciju, odmor i san.
Osjetljivost na buku je individualna te ovisno o razini i frekvenciji buke, kao i dužini izloženosti, buka može izazvati blage i prolazne smetnje, ali i trajna oštećenja.
Izloženost intenzivnoj buci ima izravan uticaj na zdravlje ljudi odnosno direktno uzrokuje oštećenje sluha, dok indirektno buka utiče na zdravlje mnogih organa i tjelesnih sistema kao što su živčani i krvožilni, probavni te hormonski , a može dovesti i do metaboličkih te endokrinoloških poremećaja.
Buka negativno utiče na svakodnevne aktivnosti ljudi, sporazumijevanje, učenje, slušanje, koncentraciju i druge mentalne aktivnosti. Izaziva neraspoloženje, razdražljivost, nemir, smetnje mentalnog zdravlja i ponašanja, umor i nesanicu. Buka uopšteno narušava kvalitetu života i zdravlja. Kada je riječ o uticaju okoliša na zdravlje, buka se po svojim štetnim posljedicama nalazi odmah iza zagađenja zraka.
Preventivne mjere za zaštitu zdravlja od prekomjerne izloženosti buci su mjerenje intenziteta buke, primjena savremene tehnologije u svim infrastrukturnim sektorima, izrada strateških karata i akcijskih planova kao i provođenje raznih zakonskih mjera. Cilj navedenih mjera je sprečavanje ili smanjivanje štetnih dejlovanja na zdravlje ljudi.
Monitoring, istraživanje i edukacije mjere su koje su nužne kako bi se što učinkovitije i svjesnije upravljalo bukom okoliša, kontinuirano informiralo javnost o štetnosti izlaganju prekomjernom nivou buke te upućivalo na rizike po zdravlje uslijed pretjeranog izlaganja buci.
Ured za odnose s javnošću
Tom prilikom bilo je bitno identifikovanje jazova u rondo osjetljivim odnosima za osobe sa invaliditetom kao i načini rješavanja problema kroz "Open space technology".Takođe, se govorilo o planu saradnje i djelovanju na uključivanje invalidnosti u rodne politike i aktivnosti.
Centar za mentalno zdravlje planira nastaviti saradnju sa udruženjem građana"Lotos" , te kroz svoj rad i doprinos olakšati usluge osobama sa invaliditetom ukoliko se ukaže potreba za istim.
Ured za odnose s javnošću
Zaposlenice Doma zdravlja "Mustafa Šehović" u Tuzli dr.sc Jasmina Klebić i dr Amila Srabović provele su ispitivanje o oralno-higijenskim navikama djece tipičnog razvoja i djece sa usporenim razvojem govora na području Tuzlanskog kantona, a podaci su zabrinjavajući.
Uočeno je da najveći postotak ispitanika posjećuje stomatologa samo po potrebi, dok veliki procent njih ne posjećuje stomatologa nikako. Kada se obje skupine uzmu u obzir, prvi stomatološki pregled obavljen je kod 53,8 posto ispitanika, dok 46,3 posto njih nisu posjetili stomatologa, što je svakako poražavajući podatak", navodi dr Srabović. Veliki postotak obje skupine ispitanika konzumira slatkiše i zaslađene napitke više puta dnevno, a postoji i određeni postotak onih koji ne peru zube nikako, što posljedično dovodi do gubitka zuba. "Ukoliko uzmemo u obzir obje skupine ispitanika, djecu sa tipičnim razvojem govora i djecu sa usporenim razvojem govora, veliki procent njih konzumira slatkiše i zaslađene napitke više puta dnevno te postoji i određeni postotak ispitanika koji ne pere zube nikako, što dovodi do gubitka zuba i drugih posljedica po zdravlje pacijenta", navodi dr Srabović.
Dr.sc.Jasmina Klebić navodi da se straživanje oralnog zdravlja i govorno- jezičkog razvoja često provodi kako bi se razumjelo kako ovi faktori utiču jedan na drugog. Potencijalni uzroci mogu uključivati genetske predispozicije, okolne faktore poput prehrane i higijene te socijalne interakcije. Sredina u kojoj djeca borave mora biti stimulativna kako bi svako dijete dobilo priliku da razvije svoj puni potencijal. Period ranog rasta i razvoja djeteta izuzetno je važan jer je tokom tog vremena djetetov mozak posebno osjetljiv na vanjske utjecaje i stimulaciju. Stoga je ključno maksimalno iskoristiti taj period kako bi se potaknuo optimalan razvoj djeteta, uključujući i razvoj govora, motoričkih sposobnosti, socijalnih vještina i kognitivnih funkcija. Što se više pažnje posveti ranoj stimulaciji i podršci, to će se bolje postići temelji za budući uspjeh i dobrobit djeteta".
Takođe kako bi se promjenila svijest roditelja koja je narušena po pitanju oralnog zdravlja i usporenog razvoja govora dr.sc. Jasmina Klebić prije svega ubraja pružanje zdrave prehrane, poticanje redovne higijene zubi, poticanje komunikacije i čitanja s djecom te traženje stručne pomoći ukoliko primijete kašnjenje u govorno-jezičkom razvoju i razumjevanju govora. Edukacija i podizanje svijesti roditelja o važnosti ovih faktora ključni su za promjenu njihove percepcije i ponašanja prema oralnom zdravlju i razvoju govora", naglašava dr.sc.Klebić. Saradnja logopeda i stomatologa je izuzetno važna, posebno kod djece s kašnjenjem u govoru i jeziku. Stomatološki problemi, poput problema s govorom, mogu biti uzrokovani oralnim zdravljem.
Logoped može identificirati takve povezanosti i raditi zajedno sa stomatologom kako bi se pružila sveobuhvatna podrška djetetu, poboljšala oralna funkcija i potaknulo optimalno zdravlje i razvoj. "Stomatolozi i logopedi igraju važnu ulogu u prevenciji problema s govorom kod djece kroz njihovu brigu o oralnom zdravlju. Zdravi zubi i desni su ključni za pravilan govor. Stomatolozi osiguravaju da su zubi i desni djeteta zdravi jer određeni stomatološki problemi poput nepravilnog zagriza, nedostatka zubi ili problemi s izgovorom glasova mogu biti povezani s oralnim zdravljem", kaže dr. Amila Srabović.
Dr.sc. Jasmina Klebić navodi da stomatolozi i logopedi mogu prepoznati i liječiti probleme s gutanjem, a koji mogu utjecati na sposobnost djeteta da pravilno izgovori određene glasove ili riječi. Također, stomatolozi i logopedi mogu identifkovati probleme s oralnim mišićima koji mogu ometati pravilnu produkciju zvukova i govora. "Rane anomalije, poput problema s jezikom, nepcem ili drugim oralnim strukturama mogu biti identifikovane i tretirane od strane stomatologa, što može poboljšati sposobnost djeteta da razvije pravilan govor.
Stomatolozi bi trebali sarađivati s logopedima kako bi razmijenili informacije o djetetovom oralnom zdravlju i govoru te zajedno razvijali individualne planove liječenja i terapije koji će podržati optimalan razvoj govora i jezika kod djeteta", navodi dr.Amila Srabović.
Uloga logopeda u ranom rastu i razvoju djece je ključna jer se fokusira na podršku i poticanje razvoja komunikacijskih vještina od najranije dobi. "Logopedi su obučeni za prepoznavanje problema s govorom, jezikom i komunikacijom kod djece već u ranoj dobi. Rani intervencijski programi omogućuju logopedima da identificiraju eventualne probleme i pruže odgovarajuću terapiju kako bi se ti problemi riješili ili smanjili prije nego što postanu ozbiljniji. Logopedi također rade na razvoju govornih, jezičkih i komunikacijskih vještina kod djece kroz različite aktivnosti i tehnike. To uključuje razvijanje sposobnosti izražavanja misli i osjećaja, razumijevanje jezika i komunikaciju s drugima", pojašnjava dr.sc. Klebić.
Logopedi pružaju savjete, edukaciju i podršku roditeljima i skrbnicima kako bi im pomogli u razumijevanju djetetovih potreba i kako bi ih osnažili da podrže djetetov razvoj komunikacijskih vještina kod kuće.
Kada je riječ o radu s drugim profesionalcima, multidisciplinarni pristup je jako važan kako bi se osigurala sveobuhvatna podrška djeci u njihovom rastu i razvoju, kako bi svako dijete dobilo priliku razviti svoj puni potencijal.
Logopedi i audiolozi rade s djecom koja su izložena riziku za razvoj problema sa govorom i jezikom, kao što su djeca s razvojnim poremećajima, poteškoćama u učenju, slušnim poteškoćama ili djece koja su izložena nepovoljnim okolnostima", zaključuje dr.sc. Klebić.
Kroz svoj rad, logopedi i stomatolozi doprinose stvaranju temelja za uspješan razvoj komunikacijskih vještina kod djece, što ima pozitivan utjecaj na njihovu socijalizaciju.
Ured za odnose s javnošću
Izuzetna stručna izlaganja značajno će pomoći u saznanjima koje treba primjenjivati na terenu kao i sistem uvezivanja a sve u svrhu unaprijeđenja ove vrste njege.
Generalno pokušava se doprinjeti razvoju nove vaninstitucionalne održive socijalne i zdravstvene usluge te unapređenje postojeće usluge za neformalne njegovatelje i profesionalce iz sistema socijalne i zdravstvene zaštite na projektom predviđenim regijama a sve zajedno čini se sa prekograničnom razmjenom, saradnjom i sinergijom. Tako će se značajno povećati kvalitet i efikasnost u pružanju usluga njege starijim osobama i drugim osobama kojima je ona potrebna.
Cilj orkuglog stola je jedinstvena kako i na prethodno održanim "Zagovaranje za razvoj programa podrške neformalnim njegovateljima i promocija uključivanja neformalnih njegovatelja u postojeće usluge i lokalne mehanizme podrške.
Kao vrijedan partner u ovom projektu Dom zdravlja je predstavljao Nedim Osmanović, magistar socijalnih nauka.
Ured za odnose s javnošću
Zahvalni smo na priznanju na nedavnom obilježavanju 70 godina postojanja a koje smo dobili od ove ustanove za izuzetnu saradnju. Prje svega za konituiranu praksu učenika ali i zajedničke projekte, Sve zajedno u svrhu što boljih i kvalitetnijih priprema i osposobljavanja učenike za neposredan rad u zdravstvenim institucijama. Srednjoj medicinskoj školi želimo puno uspijeha i u narednim godinama uz naznaku da su iz Srednje medicinske škole u Tuzli potekli neki od najboljih ljekara i medicinskih sestara današnjice. Posebno nas raduje i novi smjer škole, a u novoj školskoj godini a radi se o smjeru zubnih tehničara.
Ured za odnose s javnošću