Osvrt doktora Džanija Hadžovića, specijaliste interne medicine u tuzlanskom Domu zdravlja a povodom Svjetskog dana dijabetesa u kome su date osnovne značajke svega onoga što dijabetes jeste! Objašnjeno po pitanjima, donosi jednostavnostavniji pristup na sve ono čemu treba posvetiti pažnju ali i informacije koje je potrebno znati.

1. Zašto obilježavamo Svjetski dan dijabetesa?

Svjetski dan dijabetesa obilježavamo 14. novembra kako bismo ukazali na jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji današnjice. Dijabetes nije samo povišen šećer u krvi. To je hronična metabolička bolest koja može ugroziti srce, krvne sudove, bubrege, oči i nervni sistem. Posebno je važno rano otkrivanje, jer dijabetes tipa 2 može godinama napredovati bez izraženih simptoma.

2. Koliko je dijabetes rasprostranjen?

Prema 11. izdanju IDF Diabetes Atlasa, procjenjuje se da u svijetu s dijabetesom živi oko 589 miliona odraslih osoba, odnosno približno svaka deveta. Čak oko 252 miliona ljudi ne zna da ima dijabetes. Do 2050. očekuje se oko 853 miliona oboljelih. Za Bosnu i Hercegovinu IDF procjenjuje oko 316 hiljada odraslih s dijabetesom, od kojih približno 106 hiljada nema postavljenu dijagnozu. Riječ je o procjenama, a ne o registru oboljelih.

3. Ko je najviše izložen riziku?

Najčešći je dijabetes tipa 2. Rizik povećavaju prekomjerna tjelesna masa, posebno masno tkivo oko struka, fizička neaktivnost, porodična sklonost, starija dob i predijabetes. Posebnu pažnju zaslužuju osobe s hipertenzijom, dislipidemijom ili kardiovaskularnim bolestima. Dijabetes tipa 2 otkrivamo i kod sve mlađih osoba.

4. Zašto je dijabetes opasan?

Najveći problem nisu samo povišene vrijednosti šećera, nego dugoročne komplikacije: infarkt, moždani udar, srčana insuficijencija, hronična bubrežna bolest, oštećenje vida, neuropatija i amputacije. Ipak, komplikacije nisu neizbježne. Pravovremena dijagnoza, odgovarajuća terapija i redovne kontrole mogu znatno smanjiti rizik.

5. Koliko su povezani dijabetes i bolesti srca?

Dijabetes je vrlo čest kod osoba s kardiovaskularnim bolestima. U studijama pacijenata s akutnim koronarnim sindromom dijabetes ima približno četvrtina do trećina pacijenata, a kod srčane insuficijencije udio značajno varira zavisno od populacije. Osobe s dijabetesom tipa 2 imaju znatno povećan kardiovaskularni rizik. Zato ne smijemo liječiti samo glikemiju: moramo istovremeno kontrolisati krvni pritisak, lipide, tjelesnu masu i pušenje.

6. Koliko dijabetes ugrožava bubrege?

Hronična bubrežna bolest prisutna je kod do približno 40 posto osoba s dijabetesom, zavisno od populacije i definicije. Dijabetes je jedan od vodećih uzroka terminalnog bubrežnog zatajenja, kada su potrebni dijaliza ili transplantacija. Važno je naglasiti: tih 40 posto ne znači da toliko pacijenata završi na dijalizi. Terminalno zatajenje razvije znatno manji dio pacijenata, a rizik zavisi od trajanja bolesti i drugih faktora. Bubrežnu funkciju pratimo mjerenjem eGFR-a i albumina u urinu, odnosno uACR-a.

7. Kako prepoznati dijabetes i kada se testirati?

Dijabetes tipa 2 često nema jasne simptome. Mogu se javiti žeđ, učestalo mokrenje, umor, zamućen vid ili neobjašnjiv gubitak težine. Osobe s faktorima rizika trebaju razgovarati s ljekarom o testiranju glukoze natašte ili HbA1c. Posebno je važno otkriti predijabetes, jer tada promjenama životnih navika često možemo spriječiti ili odgoditi dijabetes tipa 2.

8. Može li se dijabetes spriječiti?

Dijabetes tipa 2 u brojnim slučajevima može se spriječiti ili odgoditi. Najvažniji su uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost, smanjenje sjedilačkog ponašanja i kontrola tjelesne mase. Kod osoba s predijabetesom i viškom kilograma smanjenje mase za pet do sedam posto može imati značajnu korist. Dijabetes tipa 1 drugačija je bolest i ne sprečava se uobičajenim promjenama životnog stila.

9. Šta se promijenilo u liječenju?

Danas imamo terapije koje, kod odgovarajućih pacijenata, ne samo da snižavaju šećer nego štite srce i bubrege. Napredovali su i sistemi za kontinuirano praćenje glukoze. Uspjeh liječenja ne mjerimo samo HbA1c-om, nego i sprečavanjem infarkta, srčane insuficijencije, progresije bubrežne bolesti i očuvanjem kvaliteta života.

10. Koja je poruka građanima?

Ne čekajte simptome. Ako imate višak kilograma, povišen pritisak, porodičnu historiju dijabetesa ili druge faktore rizika, razgovarajte sa svojim ljekarom o testiranju. Osobe koje već imaju dijabetes, uz savremeno liječenje i redovne kontrole, mogu živjeti dug i kvalitetan život. Rana dijagnoza i dobro liječenje mogu promijeniti tok bolesti.

Završna izjava

„Povodom Svjetskog dana dijabetesa želim podsjetiti da gotovo 600 miliona odraslih ljudi u svijetu živi s ovom bolešću, a u Bosni i Hercegovini, prema procjenama, više od 300 hiljada. Veliki broj ljudi ne zna da ima dijabetes. Zato je naša najvažnija poruka da ne čekamo komplikacije. Dijabetes treba otkriti na vrijeme, pravilno liječiti i redovno kontrolisati. Danas možemo značajno smanjiti rizik od srčanog udara, oštećenja bubrega i drugih komplikacija. Rano otkrivanje znači priliku za duži i kvalitetniji život.“

Dijagnostički kriteriji za dijabetes

Glukoza natašte ≥ 7,0 mmol/L; HbA1c ≥ 6,5% (48 mmol/mol); glukoza nakon 2 sata OGTT-a ≥ 11,1 mmol/L; slučajna glukoza ≥ 11,1 mmol/L uz tipične simptome. Bez nedvosmislene hiperglikemije potreban je potvrdni nalaz.