“Kronična bubrežna bolest (KBB) i liječenje komorbiditeta”
Primarijus. doc. dr. med. sc. Sanda Kreitmayer Peštić, spec. porodične/obiteljske medicine, održala je predavanje na temu “Kronična bubrežna bolest (KBB) i liječenje komorbiditeta.
Kronična bubrežna bolest (KBB) karakterizira poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca. To stanje predstavlja polagano slabljenje bubrežne funkcije, odnosno sposobnosti bubrega da filtrira metaboličke otpadne tvari iz krvi i višak tekućine iz organizma, a znatno utječe na brzinu eliminacije velikoga broja lijekova. Simptomi se obično razvijaju vrlo sporo, no kako zatajenje bubrega napreduje i nakupljaju se metaboličke otpadne tvari, napreduju i simptomi. KBB se počinje razvijati kada određeno stanje ili bolest naruše funkciju bubrega. Obzirom da ti simptomi nisu specifični, često je zanemarena u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Budući da su pored upala, glavni uzroci KBB-a, arterijska hipertenzija i šećerna bolest, a uglavnom se radi i o bolesnicima starije životne dobi, oboljeli često uzimaju niz različitih lijekova. KBB postaje sve veći javnozdravstveni problem. Vrlo je česta i javlja se u jedne od deset odraslih osoba. Uglavnom se radi o stadijima 1-3 (od 5), no ponekad KBB napreduje do završnog stadija (5) uz potpuno propadanje bubrežne funkcije i tada više ne pomaže ništa izuzev nadomještanja bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom.
Uzimajući u obzir da KBB znatno mijenja brzinu eliminacije velikoga broja lijekova, cilj je bio istaknuti važnost na obraćanje pozornosti na prilagodbu svih lijekova koje bolesnici sa KBB koriste, jer oko 50% različitih nuspojava na lijekove nastaje uz postojanje KBB. Većina tih nuspojava nije opasna za život, no može znatno narušiti kvalitetu života bolesnika. Cilj liječenja je usporavanje napredovanja KBB do njenog završnog stadija. Kako bi to postigli, potrebno je pravovremeno postaviti dijagnozu, što bolje kontrolirati glavni uzrok zatajenja i svih rizičnih čimbenika koji mogu dovesti do daljnjeg napredovanja bolesti, pa tako i prilagoditi vrstu doze lijekova koji se koriste u liječenju komorbiditeta, a lijekove koji su kontraindicirani kod oboljelih od KBB zmijeniti onima koji nisu ovisni i ne utječu na bubrežnu funkciju.
Ovim predavanjem od iznimne važnosti, posebice za mlade liječnike, naglašeno je da je kod pacijenata sa KBB potrebno izbjegavati propisivanje lijekova koji se izlučuju putem bubrega ili se propisuju niže doze takvih lijekova. Budući da su šećerna bolest i arterijska hipertenzija glavni uzroci KBB-a, hipoglikemici, antihipertenzivi i antikoagulansi najčešći su dozom neprilagođeni lijekovi, dok nesteroidni antireumatici, kao najprimjenjivaniji lijekovi uopće, svojim mehanizmom djelovanja mogu izravno ubrzati propadanje nefrona. Potrebno je obratiti pozornost na pravilno dijagnosticiranje i klasifikaciju KBB-a te za liječenje komorbiditeta propisivati lijekove u odgovarajućim dozama.
Ured za odnose s javnošću