Prevencija kardiovaskularnih bolesti

IMG 3196

Prevencija kardiovaskularnih bolesti

POLIKLINIKA ZA INTERNE BOLESTI {nomultithumb}
dr. Adna Mulić, specijalista interne medicine/kardiolog

Uglavnom uključuju aktivno djelovanje na faktore rizika na koje se može uticati. Uspješna provedba primarnih i sekundarnih mjera prevencije smanjuje prijevremenu smrtnost i invalidnost od kardiovaskularnih bolesti za 50%, te poboljšanje kvalitete života i smanjenu potrebu za ponovnim zahvatima.

Homocistein CARDIOvitamin

ZDRAV NAČIN ŽIVOTA: umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja, izbjegavanje stresa, tjelesna aktivnost te odgovarajuća prehrana bez suvišnih masnoća, s dosta vlakana, smanjeni unos jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata (šećer i slatkiši), te značajno ograničenje unosa soli. Uslijed svega navedenoga u posljednih 15 godina je došlo do znatnog napretka u liječenju, simptomi se uz gore navedene promjene u načinu života mogu kontrolisati, a kombinacija lijekova ili drugih metoda liječenja (primjerice operativnog zahvata) može pomoći u usporavanju toka bolesti i poboljšanju kvalitete života te mnogi ljudi vode ispunjen i sretan život bez obzira na oboljenje.

 

Adekvatna terapija ubrzava oporavak i smanjuje rizik od ponavljanja bolesti

Odgovarajuća terapija lijekovima nakon srčanog udara omogućuje brži oporavak i znatno smanjuje rizik od ponavljanja bolesti te ju je neophodno uzimati skladno preporuci ljekara. To su lijekovi koji utiču na snižavanje masnoća, snižavanje pritiska, regulisanje šećerne bolesti, zaštitu krvnih žila. 

piramida prehrane

 

Akutni koronarni sindrom (AKS) – brza reakcija unutar 60 minuta od pojave simptoma

Akutni koronarni sindrom je termin koji se koristi za stanja koja dovode do naglog smanjenje protoka krvi do srca. Najjednostavnije se može opisati kao bol u prsima koju je moguće osjetiti tokom srčanog napada, odmaranja ili fizičke aktivnosti. Mnogi simptomi akutnog koronarnog simptoma isti su kao i kod srčanog udara –bol u prsima, bol na lijevoj nadlaktici, mučnina i povraćanje, manjak zraka te iznenadno, jako znojenje. Ukoliko se akutni koronarni sindrom ne tretira brzo, dolazi do srčanog udara. Često se dijagnosticira tek u bolnici, a izlječiv je ako je dijagnoza pravovremena. Liječenje ovisi o konkretnim znakovima, simptomima i cjelokupnom zdravstvenom stanju.

redovna kontrola ljekara

Stoga je pri pojavi simptoma ključna brza reakcija i obraćanje ljekaru po mogućnosti već u prvih 60 minuta.

Podijeli na socijalnim mrežama...