TEMATSKI 10.OKTOBAR „SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA“ – Stres na radnom mjestu

IMG 3856

TEMATSKI 10.OKTOBAR „SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA“ – Stres na radnom mjestu

Stres se najjednostavnije može definisati kao narušavanje psihofizičkog stanja pojedinca. To je obično neželjena reakcija koja nastaje kod ljudi koji su pod velikim pritiskom i od kojih se očekuje više nego što su u stanju da postignu.

Neki stručnjci smatraju da lagani stres može ponekad biti i koristan jer učimo kako prevladati stresne situacije. Međutim, dugotrajna izloženost stresu dovodi do različitih fizičkih i psihičkih oboljenja. Dokazano je da stres ima jak uticaj na nastanak srčanih oboljenja, ulkusne bolesti, oboljenja štitne žlijezde, dijabetesa, različitih vrsta karcinoma, bronhijalne astme i mnogih drugih bolesti. Također, može dovesti do pada imuniteta što naš organizam čini podložnijim obolijevanju od prehlade i gripe. {nomultithumb}

«Stres srednje jakog intenziteta može dovesti do nastajanja depresivne epizode kao i anksioznog poremećaja a izloženost dugotrajnom stresu može dovesti do posttraumatskog poremećaja» , kaže dr. Zlatko Kalabić, specijalista neuropsihijatar Šef CMZ u domu zdravlja Tuzla.

Stručnjaci smatraju da su smijeh i pozitivno razmišljanje najbolji načini za sprečavanje negativnih uticaja stresa. Neki od savjeta za ublažavanje posljedica stresa su da treba smanjiti unos visoko kalorične hrane, kafe i cigareta, te korištenje sedativa.

«Moramo uredoviti naše spavanje, odnosno imati higijenu sna, zatim moramo što više vremena provoditi sa prijateljima, razgovarati, izlaziti, šetati, baviti se različitim sportskim aktivnostima, jako su bitne i jutarnje vježbe», ističe dr. Kalabić.

Ljudi koji se bave određenim poslovima češće su izloženi stresnim situacijama nego drugi. To su, između ostalih, zdravstveni radnici, piloti, kontrolori zračnog saobraćaja, profesionalni vozači, novinari, advokati i drugi. Stres je prisutan u svim segmentima života, zbog čega se s njim susrećemo gotovo svakodnevno. Pravodobnom prevencijom moguće je smanjiti sve štetne posljedice koje stres ostavlja na zdravlje. No kakav učinak ima stres na poslu, kako ga možemo prepoznati i kako se nositi s njim, pitanja su na koje odgovore stalno tražimo. Rješenje je kako tvrde stručnjaci na dohvat ruke.

Veliki broj zaposlenika je svakodnevno izložen stresu na radnom mjestu. Kao posljedica toga, mnogi zaposlenici nisu u stanju u potpunosti se opustiti i ne spavaju dovoljno, što bitno utiče na kvalitet života i produktivnost.
„Ljudi se treba da nauče da se nose sa svojim problemima u smislu da rasporede ono što je bitno što je nebitno na poslu, koliko mogu da ureda da se ne boje reći ja to ne mogu ili ja ću odgoditi taj posao znači da rasporede i jako je bitno znači i van posla kako se ponaša kako treba mijenjati svoje navike.“

IMG 3851

Sa stresom na radnom mjestu svako se od nas prije ili kasnije suoči, neovisno o zanimanju ili vrsti radnog mjesta. Loša organizacija, kratki rokovi, neuobičajeno teški, nerazumljivi ili pretjerani zahtjevi iz radne okoline, prekovremeni rad, loša radna atmosfera, premorenost, strah od gubitka posla samo su neki od uzroka poslovnog stresa. Jedan od savjeta borbe protiv stresa koju preporučuju ljekari jeste poboljšanje i pojačanje fizičke aktivnosti.

„Jel ako naučimo ljude da više koriste fizičku aktivnost kao jednu vrstu lijeka i protiv depresije i protiv stresa jer se oslobađaju hormoni sreće pri fizičkom naporu onda je to jedan vrlo jeftin lijek i učenje tehnike disanja i relaksacije to jeste borbe protiv stresa.“, ističe Meliha Hrustić, medicinska sestra iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Tuzla.

Utjecaj stresa očituje se na većini organskih sistema, pa je tako duga lista bolesti koje se javljaju kao posljedica. Najčešće su glavobolje, moždani udar, srčani infarkt, šećerna bolest, visoki krvni pritisak, depresija i niz drugih. Ipak, pravodobnom prevencijom moguće je smanjiti sve štetne posljedice koje stres ostavlja na zdravlje.

IMG 3858

Poznate su brojne metode za relaksaciju i opuštanje a jedna od njih svima nam je na dohvat ruke i ne zahtijeva baš nikakav napor, mišljenja je Nedim Osmanović, socijalni radnik.

„Najčešće metode tehnike koje koristimo imaju veze sa disanjem odnosno kada se kontroliše način unosa i izdisaja zraka i na taj način se vrši relaksacija kisik dolazi do krvnih sudova oni su širi i onda mozak dobija više kisika.“, ističe Osmanović.

Posljedice dugotrajnog bivanja pod stresom su iscrpljivanje i opadanje ukupne funkcionalnosti organizma, što rezultira smanjenom efikasnošću. Smanjena efikasnost znači smanjenu uspješnost u postizanju zadanih ciljeva, što ponovo stvara stres. Takav ciklus dugoročno slabi imunološki sustav organizma i vodi bolesti. Stoga možemo zaključiti da je prevencija stresa ključna u zaštiti zdravlja.

Podijeli na socijalnim mrežama...