Trinaest odabranih domova zdravlja u Federaciji Bosne i Hercegovine o formirat će i razviti Centre za promociju zdravlja i prevenciju bolesti
Jedan od 13 odabranih je i Dom zdravlja Tuzla. Održan je zajednički sastanak i na njemu su predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva predstavili su ciljeve Programa i aktivnosti koje doprinose jačanju primarne zdravstvene zaštite i unapređenju preventivnih usluga u zajednici.
• organizaciji i ulozi Centara za promociju zdravlja i prevenciju bolesti,
• standardima i normativima za njihov rad, te
• potrebama za rekonstrukcijom prostora u domovima zdravlja širom Federacije BiH.
Aktivnost je realizovana u okviru programa Zdrave zajednice u Bosni i Hercegovini koji podržava Vlada Švicarske a implementiraju Federalno ministarstvo zdravstva i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u saradnji sa Institutom za populaciju i razvoj.
edit : Ured za odnose s javnošću








Na okruglom stole riječ su uzeli : Gradonačelnik Tuzle gosp. Zijad Lugavić, predstavnik Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Tuzla, Zavoda za javno zdravstvo TK-a i Švicarskog Crvenog križa.
Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, ove godine stavlja fokus na važnu temu "Mentalno zdravlje u kriznim situacijama i humanitarnim krizama", no bez obzira na ciljanu temu posjetioci na trgu mogli su se upoznati sa svim drugim činjienicama o očuvanju i promociji mentalnog zdravlja, posebno od profesionalaca iz Centra za mentalno zdravlje.
Posljedice vanrednih situacija i katastrofa su raznovrsne i višeslojne, kako za pogođene ljude, tako i za one koji su pomagači. Ove krize narušavaju porodice, egzistenciju, bezbjednost, osnovne usluge i značajno utiču na mentalno zdravlje.
Doprinose siromaštvu i diskriminaciji, te pojavi novih problema poput razdvajanja porodica i štetnoj upotrebi supstanci. Skoro svi pogođeni doživljavaju psihološku patnju-osjećanje tuge, anksioznosti, beznađa, razdražljivosti, bijesa, probleme sa spavanjem i umor. Ove psihološke tegobe se vremenom poboljšavaju, ali neki ljudi razviju ozbiljne mentalne probleme.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. oktobra svake godine. Tema ove godine jest „Pristup uslugama — mentalno zdravlje u kriznim situacijama i humanitarnim krizama”. Ova tema skreće pažnju na hitnu potrebu da mentalno zdravlje bude prepoznato kao prioritet u trenucima kada su zajednice pogođene prirodnim katastrofama, oružanim sukobima, izbjegličkim krizama ili drugim kriznim situacijama. Rečeno je između ostalog na izuzetno posjećenom i stručnom predavanju koje je na ovu temu održala diplomirana socijalna radnica Samija Altumbabić.
Navedene situacije ne utiču samo na fizičku sigurnost ljudi, već ostavljaju duboke posljedice na emocionalno i psihičko stanje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svaka peta osoba koja proživi humanitarnu krizu razvije neki oblik mentalnog poremećaja.
Milioni ljudi širom sveta bili su ili su sada pogođeni katastrofama i kriznim situacijama, poput oružanih sukoba ili prirodnih katastrofa ili humanitarnih kriza. Skoro trećina ljudi pogođenih katastrofama može iskusiti teške posljedice po mentalno zdravlje.
Posljedice vanrednih situacija i katastrofa su raznovrsne i višeslojne, kako za pogođene ljude, tako i za one koji su pomagači. Ove krize narušavaju porodice, egzistenciju, bezbjednost, osnovne usluge i značajno utiču na mentalno zdravlje. Doprinose siromaštvu i diskriminaciji, te pojavi novih problema poput razdvajanja porodica i štetnoj upotrebi supstanci. Skoro svi pogođeni doživljavaju psihološku patnju-osjećanje tuge, anksioznosti, beznađa, razdražljivosti, bijesa, probleme sa spavanjem i umor. Ove psihološke tegobe se vemenom poboljšavaju, ali neki ljudi razviju ozbiljne mentalne probleme.
Posebno se uvijek naglašava i starijim pacijentima kako je izuzetno bitno na vrijeme reagovati kada je u pitanju vid kod djece. Rano otkrivanje problema s vidom kod djece od presudnog je značaja jer se u tom periodu najčešće razvijaju trajne navike i sposobnosti vezane za učenje i percepciju okoline.
Istaknuto je da očuvanje vida kod dijece nije samo medicinski, već i društveni prioritet. Redovni sistematski pregledi, edukacija roditelja i škola, te razvoj svijesti o važnosti ranog otkrivanja problema vida doprinose boljem zdravlju djece i njihovom uspješnijem razvoju, jer upravo trend problema sa vidom kod djece je posvećen posebno i ovog 09. oktobra 2025 godine.
Ured za odnose s javnošću



Posebna mi je čast što je to u Domu zdravlja Tuzla koji na ovaj način pokazuje da ima kvalitete jedne respektabilne zdravstvene ustanove. Vrhunski i stručni predavači će kako je naglasila biti će iz Doma zdravlja Tuzla, UKC-a Tuzla i iz privatnog sektora. Ljekarska komora će uvijek podržavati unapređenja i osnaživanja edukacijskog karaktera a sve sa ciljem što boljih rezultata i kvaliteta usluga zdravstvenih ustanova, kazala je predsjednica Ljekarske komore TK-a, posebno naglasivši kako su uporedo krenule dvije škole u Domu zdravlja i na UKC, dokaz kvaliteta i struke a zbog čega su prije naši ljekari morali ići na razne strane kako bi se usavršili. Danas mi smo ti koji imamo vrhunski kadar i profesore.
Voditelj škole prim. dr. med. sc. Senada Selmanović, vanredni profesor i spec. porodične medicine naglasila je značaj i potrebu edukacije ljekara. Kako je istakla u svakom slučaju raditi na doedukaciji doprinosi se vlastitom znanju ali na koncu sve se oslikava na zdravstvenoj usluzi koja završetkom ovakve naobrazbe dobija na kvalitetu. Posebno je istakla visoke ocijene koje su dali polaznici I škole a samim tim i potporu da se nastavi dalje sa ovim vrstama edukacija ljekara.
Pozlaznicima škole obratio se i direktor Doma zdravlja prof. dr. sc. Samir Mačković, poželjevši im ugodan rad i još bolji uspjeh tokom edukacije.
Takođe i prim. dr. Samira Srabović, načelnica Službe opšte/porodične medicine se obratila skupu, izrazivši svoje zadovoljstvo, što na ovaj način zdravstvene institucije dobijaju mnogo kada je u pitanju primarna zdravstvena zaštita. Takođe je svim kandidatima poželjelja uspjeh u edukaciji.