Author - Adis Nišić

Naša Higijensko-epidemiološka služba obavila je  redovne DDD poslove u povodu prednovogodišnjih praznika u Tuzli a sve pod rukovodstvom načelnice doktorice Amerline Mehičić i dipl. san. ing. Damira Milkunića. Vrijedni zaposlenici našeg HES-a uvijek su izuzetno stručno obavljali poslove iz svoje nadležnosti što nije ostalo neprimjećeno od strane onih kojima ovakve usluge i ponajviše trebaju. Nije naodmet napomenuti da služba provodi sljedeće mjere i usluge iz DDD poslova: – higijensko-profilaktičke mjere, tj. higijensko-epidemiološko posmatranje i izviđanje, higijensku kontrolu snabdijevanja vodom za piće i hranom, mjere lične higijene i mjere za sprečavanje profesionalnih oboljenja i oštećenja, vakcinaciju, seroprofilaksu i hemioprofilaksu, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju i dr. – protivepidemijske mjere koje se provode u cilju suzbijanja nastale bolesti, kao i sprečavanje njihovog širenja. – predlaže potrebne mjere, pruža stručnu pomoć i kontroliše mjere preventivno medicinske zaštite za koje je potrebno medicinsko obrazovanje. Služba posjeduje rješenje Federalnog ministarstva zdravstva za obavljanje poslova dezinfekcije, dezinskecije i deratizacije. Vršimo sanitarne preglede osoba koje su na osnovu člana 30. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih blesti („Službene novine FBiH” broj 29/05) stavljene pod zdravstveni nadzor, uz nalaze iz mikrobiološkog laboratorija. Ured za odnose s javnošću

Uposlenici CMZ-a su nastavili svoje aktivnosti preventivno-promotivnog rada na temu "Prevencija vršnjačkog nasilja",u OŠ Tušanj u periodu november -decembar mjesec 2025 održano je 11 radionica i tom prilikom obuhvaćeni su VI, VII i VIII razredi osnovne škole, a za niže razrede planirane su aktivnost za mart mjesec naredne godine. Realizacijom 11 održanih radionica obuhvaćeno je 235 učenika i 11 profesora.Učenicima se kroz interaktivni rad govorilo o vršnjačkom nasilju , Cyber nasilju kao i o asertivnom ponašanju i pravilima komunikacije. Radionice su realizovale:diplomirana socijalna radnica Samija Altumbabić i diplomirana sestra Amra Bučuk. Ured za odnose s javnošću

 Centar za rani rast i razvoj Doma zdravlja Tuzla, ugostio je delegaciju iz Doma zdravlja Brčko. Povod posjete bila je iskazana želja i prepoznata potreba da se i u Brčkom uspostavi sličan centar, koji bi pružao podršku najmlađim korisnicima i njihovim porodicama. Dr. Jasmina Klebić je sa svojim timom predstavila načine djelovanja Centra, istaknuvši njegovu ulogu, rezultate i poseban značaj za zajednicu.

Gostima iz Brčkog obratila se i prof. dr. Lejla Mesalić, pomoćnik direktora za sektor medicinskih poslova. Doktorica Mešalić posebno je naglasila važnost postojanja ovakvih centara, kao i kontinuirane saradnje sa drugim zdravstvenim ustanovama , sve s ciljem unapređenja zdravlja i dobrobiti naše najmlađe kategorije stanovništva.

Tokom susreta razmijenjena su dragocjena iskustva, praktična znanja i korisne informacije koje mogu doprinijeti razvoju kvalitetnih usluga u oblasti rane intervencije.

Centar za rani rast i razvoj Doma zdravlja Tuzla, već zauzima značajno mjesto u okviru primarne zdravstvene zaštite, a kvalitet rada i posvećenost stručnog tima prepoznati su i cijenjeni u širem regionalnom okruženju. 

Ure za odnose s javnošću

 

Ovom prilikom obaviještavamo korisnike zdravstvenih usluga Ambulante "Simin Han" da je u javnosti došlo do "dezinformacija" o zatvaranju ambulante i premještanju kartona pacijenata na drugu lokaciju. Ambulanta normalno radi, to nije niti jednog trenutka upitno. Nastao je samo kratkotrajan problem sa zagrijavanjem objekta a što je naša Tehnička služba otklonila u najbržem mogućem roku i već, isti dan, dakle  03. decembra uveče, vratila  grijanje prostora u Ambulanti na stari sistem. Želimo istaći da ovakve "dezinformacije" nisu nikom dobrodošle niti su dobronamjerne, jer kvarovi tehničke prirode su nepredvidljivi. Takođe ono što je izuzetno važno kada bi i ako bi po bilo kom osnovu došlo do problema bilo koje prirode pa i tehničke, koji bi zahtijevali radikalne poteze, prvo što bi smo učinili je obavijestiti korisnike zdravstvenih usluga sa tog područja. Obzirom da nije bilo takve situacije, nije bilo ni potrebe.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), reproduktivno zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja u svim područjima vezanim uz  reproduktivni sistem i njegovo funkcionisanje, u svim fazama života. Bila je uvodna storija predavanja na ovu temu koje je učenicima Srednje mašinske škole u Tuzli, održala mr. med. sc. Merisa Imamović Kuluglić, spec. dermatovenerolog. Reproduktivno zdravlje podrazumijeva da su ljudi u mogućnosti da imaju zadovoljavajući i siguran spolni život i sposobnost da imaju potomstvo, kao i slobodu da odluče da li će ga imati, kada i koliko često. Što znači da muškaraci i žene imaju pravo da budu informisani, te da imaju pristup sigurnim, djelotvornim, dostupnim i prihvatljivim metodama regulacije plodnosti po svom izboru, kao i pravo na pristup odgovarajućim službama zdravstvene brige, koje će omogućiti ženama da imaju sigurnu trudnoću i porod, a parovima najbolje šanse za zdravo dijete. Naravno, reproduktivno zdravlje odnosi se i na bolesti, poremećaje i stanja koja utjiču na funkcionisanje muškog i ženskog reproduktivnog sistema u svim fazama života. Poremećaji reprodukcije uključuju urođene mane, razvojne poremećaje, nisku porođajnu težinu, prijevremeni porod, smanjene plodnosti, impotenciju, poremećaje menstrualnog ciklusa i dr, rečeno je između ostalog na predavanju. Inače, problemi reproduktivnog zdravlja ostaju vodeći uzrok bolesti i smrti kod žena fertilne dobi širom svijeta. Siromašne žene, posebice one koje žive u zemljama u razvoju, izložene su nesrazmjernom velikom riziku od neželjenih trudnoća, maternalne smrtnosti, spolno prenosivih bolesti uključujući i AIDS, spolnog nasilja i prisile, te drugih problema povezanih s reproduktivnim sisitemom i seksualnim ponašanjem.  Takođe, treba spomenuti da su istraživanja pokazala da izloženost zagađivačima iz okoliša može predstavljati najveću prijetnju za reproduktivno zdravlje neke osobe. Poznato je da je izloženost olovu povezana sa smanjenom plodnošću muškaraca i žena, dok je izloženost živi povezana s urođenim manama i neurološkim poremećajima. Jednako tako, sve je više dokaza da hemikalije mogu poremetiti hormonsku aktivnost kako u životinja, tako i u ljudi, što u konačnici može uticati na plodnost, trudnoću i druge aspekte reprodukcije. Ured za odnose s javnošću

Ljekari koji su pohađali ovu školu su sa područja cijele Bosne i Hercegovine. Upriličena je prigodna svečanost tim povodom a certifikate je uručila prof. dr. med. sc. Lejla Mešalić, predsjednica Ljekarske komore Tuzlanskog kantona te u isto vrijeme obnašajući i funkciju pomoćnika direktora za sektor medicinskih poslova Doma zdravlja Tuzla. Profesorica Mešalić se ovom prilikom zahvalila kolegama koji su ukazali povjerenje edukaciji koju zajednički vode Ljekarska komora TK-a i Dom zdravlja Tuzla.  Zajednički ove dvije ustanove učinile su sve da pohađanje ove škole od 30 dana bude što kvalitetnije i da se na taj način u praksi može što bolje i stručnije koristiti stečeno znanje. Radilo  se na tri najsavremija UZ-a aparata i time na najoptimalniji način pružila najbolja moguća stručna znanja kandidatima, uz izuzetne predavače. Kako je naglasila prof. dr. Lejla Mešalić sve zajedno omogućava lakšu dijagnostiku u ovoj oblasti, kao i pogodnost za same pacijente kojima se pruža zdravstvena zaštita. Aktivnosti na kojima se radi kontinuirano kada su u pitanju Ljekarska komora TK-a i Edukacijski centar Doma zdravlja, nastavit će se i dalje jer zainteresovanost kandidata je velika. To nam govori da imamo kvalitet i povjerenje polaznika. Mi ćemo se i dalje truditi da budemo još bolji a u tome nam najbolje pomažu i Vaše sugestije prilikom održavanja naših tečaja i škola, naglasila je ovom prilikom prof. dr. med. sc. Lejla Mešalić, predsjednica Ljekarske komore TK-a. Ured za odnose s javnošću

Prisutnima se na početku predavanja obratio prof. dr. Emir Tupković, šef Centra za neurologiju Doma zdravlja Tuzla. Posebno biranim riječima najavio je predavanje uz opasku da je "učenik premašio učitelja". Izuzetno predavanje na ovu temu je održao doc. dr. sc. Suljo Kunić, spec. nps/neurolog.  Između ostalog iz izlaganja doktora Kunića moglo se dosta toga naučiti ali i postaviti "kvote" za razmišljanje kada je u pitanju zdravlje a posebno neurološke bolesti. Analizom su bili obuhvaćeni pacijenti za period of 2018 do 2022 godine koji su trebali barem jedan neurološki pregled. Dijagnoze koje su postavljene pri tim i takvim pregledima razvrstane su na dvije grupe. Pacijenti koji su imali dijagnoze preventabilnih bolesti ( bol u leđima, moždani udar, i polineuropatija) te dijagnoze nepreventabilnih bolesti ( glavobolje, vrtoglavica, epilepsija, multipla skleroza, parkinsonizam, miastenija i demencija).  Kako je rečeno, za neurološke bolesti koje imaju jasan uzrok pa se mogu i prevenirati, ključan aspekt bi bio sagledavanje proaktivnih mjera. Saradnja sa multidisciplinarnim timom zdravstvenih stručnjaka, uključujući ljekare, fizioterapeute, radne terapeute, nutricioniste i psihologe. Zajedno oni mogu pružiti najbolju skrb za pacijente s navedenim neurološkim stanjima. Ovom zaključku prethodilo je sveobuhvatno stručno predavanja sa statističkim pokazateljima ali i prikazom kratkog filma o mogućnostima ljudskog uma u naprednim tehnologijama ali i kao dokaz da mnogo toga čovjek može učiniti da spriječi i onemogući "pad" vlastitog zdravstvenog sistema. Ured za odnose s javnošću

Skup je održan u Domu zdravlja Tuzla a u ime domaćina prisutnima se obratila prof. dr. med. sc. Lejla Mešalić, pomoćnik direktora za sektor medicinskih poslova. Profesorica Mešalić je naglasila značaj teme i potrebe njene realizacije, pohvalivši pri tom izuzetnu duževremensku saradnju Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Tuzla i Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji "Feniks" Tuzla, koji su ujedno i organizatori okruglog stola.

Zajedničkim radom Udruženja "Feniks" i Centra za mentalno zdravlje, spreman je program koji će uveliko pomoći u daljnjem razumijevanju osoba sa potrebama na našem kantonu ali i šire. Treba spomenuti da je u finansiranju izrade programa najveći udio imao Caritas Bosne i Hercegovine kao i EU .Kako je rečeno ovom prilikom stekli su se i uslovi za dokument kao što je protokol o saradnji sa svim Domovima zdravlja na našoj regiji. Kroz nekoliko predavanja mogle su se čuti osnovne smjernice ovog programa, koje možda nisu toliko nepoznate ali ih je trebalo institucionizirati, što je vrijednim zajedničkim radom, već navedenih i učinjeno. Sam program koordinirane brige razvijen je kao odgovor na potrebu jačanja kapaciteta profesionalaca i osiguranja održivosti edukacije u oblasti mentalnog zdravlja. Ključni elementi programa obuhvataju kontinuiranu edukaciju i certificiranje stručnjaka, primjenu stečenih znanja u praksi te institucionalizaciju edukacije kroz zdravstvene ustanove i visokoškolske programe. Time se nastoji uspostaviti sistemska i dugoročna podrška profesionalcima ali i kreirati uslovi za unapređenje kvaliteta života osoba sa mentalnim poremećajima i psihosocijalnim teškoćama.  Ako se pogleda šire u društvenom kontekstu, ovaj program doprinosi ostvarivanju osnovnih ljudskih prava osoba sa psihosocijalnim invaliditetom, promovisanju njihove pune društvene odgovornosti inkluzije, te smanjenju stigme i predrasuda koje prate mentalne poremećaje. Ovom prilikom dodijeljeni su i certifikati učesnicima a posebni certifikati dodijeljeni su timu Centra za mentalno zdravlje koja je dala ogroman doprinos za razvoj programa koordinirane brige. Ured za odnose s javnošću GALERIJA SLIKA//ispod