ODRŽANO EDUKATIVNO PREDAVANJE POSVEĆENO DANIMA MENTALNOG ZDRAVLJA
Centar za mentalno zdravlje naše ustanove, prije nekoliko dana u zajedničkoj organizaciji sa nevladinim sektorom, organizovao je na glavnom trgu jedno izuzetno uspiješno predstavljanje načina promocije mentalnog zdavlja. Iako je 10. oktobar dan u godini kada svi na planetu obilježavaju kao dan mentalnog zdravlja, CMZ doma zdravlja ovoj temi i promociji posvećuje mnogo više pažnje tokom cijele godine a posebno u mjesecu oktobru.
Primarijus doktor Edina Teskeredžić, govorila je na temu : “Prislina hospitalizacija”, dok je doktor Senad Haskić posvetio svoje vrijeme temi : “Samopovređujuće ponašanje u adolescenciji”, i na kraju zasebno baš kako i glasi moto obilježavanja 10. oktobra Svjetskog dana mentalnog zdravlja “Stres na radnom mjestu”, bila je tema o kojoj je govorila magistrica psihologije Lejla Glinac.
Teme su izuzetno stručne a Sala kardiopulmonalnog centra bila je mala da primi sve one koji su htijeli čuti više iz ugla struke i prakse. Sastanku je prisustvovao i prof.dr.sc.Samir Mačković, direktor ustanove, te mr.soc.rada Nedim Osmanović, menadžer za kvalitet u Upravi ustanove.
Ipak, treba istaći ponešto što se tiče ovogodišnjeg slogana oblježavanja dana mentalnog zdravlja. Pod sloganom “Zdravlje na radnom mjestu”, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe kako sigurno i podržavajuće radno okruženje može značajno doprinijeti mentalnom zdravlju zaposlenika, dok loši uslovi rada, poput stigmatizacije, diskriminacije i uznemiravanja, mogu ozbiljno narušiti njihovu dobrobit. S obzirom na to da oko 60% svjetske populacije radi, važnost ove teme ipak se ne može se zanemariti.
U nezdravim radnim uslovima, zaposlenici se suočavaju s rizicima poput diskriminacije, loše plaćenih poslova i nesigurnih radnih mjesta, što može uzrokovati stres, depresiju i anksioznost. WHO navodi kako depresija i anksioznost godišnje rezultiraju gubitkom 12 milijardi radnih dana, što pokazuje koliko mentalno zdravlje može uticati na globalnu ekonomiju. Loše mentalno zdravlje takođe utiče na porodicu i širu zajednicu, dok stigma povezana s mentalnim poremećajima često onemogućuje pojedincima da dobiju posao ili ga zadrže.
Međutim, uz pravu podršku na radnom mjestu, osobe s mentalnim poteškoćama mogu nastaviti uspješno raditi i pridonositi društvu. Primjeri podrške uključuju prilagodbu radnih zadataka, omogućavanje češćih pauza, organizaciju sastanaka kako bi se oboljelima pružila dodatna pomoć te edukaciju nadređenih kako bi bili osposobljeni prepoznati znakove stresa i pružiti potrebnu potporu.
No, bez obzira na rečeno iako vlade i poslodavci imaju primarnu odgovornost u zaštiti i promociji mentalnog zdravlja na radnom mjestu, svako od nas treba brinuti za vlastito blagostanje. Naučiti tehnike upravljanja stresom i biti svjestan promjena svog mentalnog zdravlja. Ako je potrebno, zatražiti pomoć od onih kojima vjerujemo – prijatelja, članova porodice, kolega, nadređenih ili zdravstvenih profesionalaca.
Ured za odnose s javnošću