HRONIČNA OPSTRUKTIVNA BOLEST PLUĆA –Edukativno predavanje u povodu Svjetskog dana borbe protiv ove bolesti
Planiranim programom aktivnosti i projekata 365 dana 100-inu projekata, a u okviru obilježavanja 100-te godišnjice Doma zdravlja, održano je još jedno izuzetno predavanje.
Predavanje na ovu temu, u prisustvu prim. dr. Zlatka Kalabića, pomoćnika direktora za medicinska pitanja i članova organizacionog odbora a pred prepunim Cardiopulmonalnim Centrom u Domu zdravlja, održale su prof. dr. Munevera Osmić, Šef Centra za plućne bolesti i doktorica Mirsada Pamukčić Crnogorčević, specijalista za plućne bolesti.
HOPB se definiše kao hronična opstruktivna bolest pluća, a zapravo predstavlja kroničnu upalu dišnih putova i plućnog parenhima. Ta upala dovodi do suženja disajnih puteva i ograničenja protoka zraka. Karakteristika ove bolesti jest progresivnost, što znači da, ukoliko se na vrijeme ne prepozna i adekvatno ne liječi, dolazi do pogoršanja funkcije disajnog sistema i razvoja brojnih komplikacija drugih organskih sistema. Većinom strada srčano-žilni sistem, prvenstveno zbog činjenice da tako oštećen disajni sistem ne može osigurati adekvatnu dopremu kisika u organe našeg tijela. Porazne su činjenice da je broj oboljelih i umrlih od HOPB-a svakim danom u sve većem porastu.
Hroničan kašalj je najčešće prvi simptom bolesti. U početku je povremen, uglavnom se javlja u jutarnjim satima, a s vremenom postaje svakodnevan i produktivan (povećano iskašljavanje), nerijetko tokom čitavog dana. Često se zanemaruje simptom kašlja jer ljudi misle da se na taj način "pluća čiste", no potrebno ga je itekako ozbiljno shvatiti.
Poseban se naglasak stavlja na gore opisane simptome, izloženosti faktorima rizika (najčešće je to pušenje i profesionalna izloženost prašini i hemikalijama), porodičnoj anamnezi HOPB-a ili drugim hroničnim bolestima disajnog sistema, učestalim disajnim infekcijama u djetinjstvu, podacima o prethodnim bolestima te eventualno o broju ranijih hospitalizacija.
Obzirom da lijekovi koji se koriste u liječenju HOPB-a svoj efekat postižu u plućima, najčešće se primjenjuju u obliku raspršivača, odnosno aparatića, stoga je neophodno savladati tehniku korištenja određenog aparatića. Naglasak se shodno tome stavlja na edukaciju pacijenata prilikom uvođenja novog aparatića kako bi lijek dospio upravo na mjesto djelovanja, a to su pluća. Također je nužno redovno i ispravno uzimati preporučenu medikamentoznu terapiju kako bi se spriječila pogoršanja bolesti te izbjegla hospitalizacija. Pored redovnog korištenja terapije bolesnici se educiraju i tehnikama ispravnog disanja i iskašljavanja, a potiče se i bavljenje laganom, doziranom fizičkom aktivnošću, sve u svrhu smanjenja pojave pogoršanja bolesti i povećanja kvalitete života.
Rečeno i još mnogo toga sa aspekta struke moglo se čuti od predavača na ovu temu prof. dr. Munevere Osmić, Šefa Centra za plućne bolesti i doktorice Mirsade Pamukčić Crnogorčević, specijaliste za plućne bolesti.
Ured za odnose s javnošću
HOPB se definiše kao hronična opstruktivna bolest pluća, a zapravo predstavlja kroničnu upalu dišnih putova i plućnog parenhima. Ta upala dovodi do suženja disajnih puteva i ograničenja protoka zraka. Karakteristika ove bolesti jest progresivnost, što znači da, ukoliko se na vrijeme ne prepozna i adekvatno ne liječi, dolazi do pogoršanja funkcije disajnog sistema i razvoja brojnih komplikacija drugih organskih sistema. Većinom strada srčano-žilni sistem, prvenstveno zbog činjenice da tako oštećen disajni sistem ne može osigurati adekvatnu dopremu kisika u organe našeg tijela. Porazne su činjenice da je broj oboljelih i umrlih od HOPB-a svakim danom u sve većem porastu.
Hroničan kašalj je najčešće prvi simptom bolesti. U početku je povremen, uglavnom se javlja u jutarnjim satima, a s vremenom postaje svakodnevan i produktivan (povećano iskašljavanje), nerijetko tokom čitavog dana. Često se zanemaruje simptom kašlja jer ljudi misle da se na taj način "pluća čiste", no potrebno ga je itekako ozbiljno shvatiti.
Poseban se naglasak stavlja na gore opisane simptome, izloženosti faktorima rizika (najčešće je to pušenje i profesionalna izloženost prašini i hemikalijama), porodičnoj anamnezi HOPB-a ili drugim hroničnim bolestima disajnog sistema, učestalim disajnim infekcijama u djetinjstvu, podacima o prethodnim bolestima te eventualno o broju ranijih hospitalizacija.
Obzirom da lijekovi koji se koriste u liječenju HOPB-a svoj efekat postižu u plućima, najčešće se primjenjuju u obliku raspršivača, odnosno aparatića, stoga je neophodno savladati tehniku korištenja određenog aparatića. Naglasak se shodno tome stavlja na edukaciju pacijenata prilikom uvođenja novog aparatića kako bi lijek dospio upravo na mjesto djelovanja, a to su pluća. Također je nužno redovno i ispravno uzimati preporučenu medikamentoznu terapiju kako bi se spriječila pogoršanja bolesti te izbjegla hospitalizacija. Pored redovnog korištenja terapije bolesnici se educiraju i tehnikama ispravnog disanja i iskašljavanja, a potiče se i bavljenje laganom, doziranom fizičkom aktivnošću, sve u svrhu smanjenja pojave pogoršanja bolesti i povećanja kvalitete života.
Rečeno i još mnogo toga sa aspekta struke moglo se čuti od predavača na ovu temu prof. dr. Munevere Osmić, Šefa Centra za plućne bolesti i doktorice Mirsade Pamukčić Crnogorčević, specijaliste za plućne bolesti.
Ured za odnose s javnošću
Stručni timovi CMZ-a boravili su u Osnovnoj školi "Lipnica" i održali četiri zanilmljive radionice.Radionicu sa učenicima II i III razreda, vodila je Jasmina Šabović-Mujabašić, radionicu sa učenicima VI razreda, vodila je Samija Altumbabić a radionivu za učenike VII,VIII razreda, vodila je Amra Bučuk.
-Izuzetno važnu radionicu sa nastavnicima škole, vodila je Maida Kapižić-Nišić.
Ukupno je u radionicama u OŠ"Lipnica" prisustvovalo 48 učenika i 14 nastavnika.
Takođe su održane i tri radionice u Osnovnoj školi "Kiseljak" gdje je za II i III razrede, radionicu vodila Jasmina Šabović Mujabašić,za VI, VII, i VIII razrede Samija Altumbabić i Nedim Ajšić dok je radionicu sa nastanicima škole vodila Maida Kapidžić Nišić.
Radionicama u pomenutoj školi prisustvovalo je 79 učenika i 15 nastavnika.
Ured za odnose s javnošću
Radi se o posebnim programima specijalizirane edukacije a sam projekat se implementira na pet kantona od čega je naravno jedan i Tuzlanski kanton.Promocija gore navedenih programa i ciljeva održana je i u Tuzli,pod nazivom „Promocija hraniteljstva kao oblika brige sa posebnim fokusom na djecu bez pratnje i tražioce azila".
Učešće i doprinos ovom okruglom stolu je uzeo i zaposlenik Ustanove,magistar socijalnog rada Nedim Osmanović iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Tuzla.
Ured za odnose s javnošću
Razlog posjete delegacije ove ustanove je pokrenuta aktivnost prikupljanja novčanih sredstava od strane zaposlenika ustanove, te mapiranje potreba ove ustanove i njihovih korisnika. Direktor Mačković je istakako kako je saradnja dobra a tako će biti i u budućnosti kroz još snažniji angažman Doma zdravlja Tuzla.
Sama akcija je pokrenuta od strane organizacionog odbora Doma zdravlja Tuzla, te ce biti realizirana 20.11.2023. godine, povodom "Međunarodnog dana djeteta".
Ured za odnose s javnošću
Organizacioni odbor Doma zdravlja i dalje nastavlja raditi po planu i programu 100 projekata u 365 dana, kroz koje obilježavamo stotinu godina naše ustanove.
Teme su bile;”Vršnjačko nasilje (Cyberbulling)” i “Spolno/rodno zasnovano nasilje” za učenike VI, VII i VII razreda. Održano je ukupno pet radionica.
Radionice su vodile Socijalna radnica Samija Altumbabić i medicinski tehničar Nedim Ajšić.
Održane su radionice za učenike VI, VII i VIII razreda. Radionicama je prisustvovao ukupno 171 učenik.
Ured za odnose s javnošću
Mnogi imaju genetske predispozicije za atopijski dermatitis, što znači da se atopijski dermatitis (ili atopijski ekcem) može pojavljivati u porodicama.
Atopijski ekcem je vrlo suha koža koja djeluje zategnuto i svrbi. Najčešće se pojavljuje na licu u male djece. Simptomi atopijskog dermatitisa na licu uključuju i prhutanje i hrapave crvene mrlje. Vidljivi simptomi atopijskog ekcema na licu istinski utiču na blagostanje djeteta jer mogu uzrokovati stid ili tjeskobu u društvu. Dobra je vijest da se s odgovarajućim tretmanom i redovnom svakodnevnom njegom između kriznih epizoda, atopijski ekcem može kvalitetno kontrolisati, praktično dotle da prestaje biti problem.
Kod novorođenčadi, atopijski se dermatitis najčešće javlja na licu, posebno na obrazima i bradi. S vremenom, ekcematozna se područja pojavljuju ponajprije na vratu i kožnim naborima oko laktova i zapešća te iza koljena. Simptomi obuhvaćaju područja suhe kože koja jako svrbi, često s vidljivim tragovima češanja. S vremenom, koža zadebljava otvrdnjava u procesu koji se naziva lihenifikacija. Ako dijete ima bilo koji od ovih simptoma,treba posjetiti pedijatra, ljekara porodične medicine ili dermatologa.
S obzirom da je atopijski ekcem hronično stanje kože, ključ uspješne njege je dosljednost. Važna je održati pažnju i nadzirati pojavu novih crvenih mrlja koje mogu iziskivati liječenje steroidnim kremama, kao i pridržavati se savjesno rutinske njege.
Za svakodnevno pranje, upotrebljava se mlaka voda i zamjena za sapun ili sindet nakon čega treba uslijediti namjenski emolijent za kožu sklonu atopiji. Odgovarajući emolijent, treba nanijeti najmanje jednom dnevno. Ne treba oklijevati pokazati i dermatologu kako se krema nanosi na djetetovu kožu, moglo se itmeđu ostalog čuti na ovom predavanju.
Ured za odnose s javnošću
