Škola je u organizaciji JZNU Dom zdravlja "Dr Mustafa Šehović" Tuzla i Ljekarske komore Tuzlanskog kantona a pod mentorstvom prof.dr.med.sc.Slavice Beneš-Mirić, specijaliste radiologije.
Novi ciklus počinje školom ultrazvuka abdomena i traje od 02.10 do 27.10.2017 godine.
Nastavlja se školom ultrazvuka DOJKE i to u periodu od 28.10 do 07.11. 2017 godine.
Danas je tačno godina dana od kako naša kolegica, prijateljica, doktorica Biljana Baraković nije sa nama. Ovim podsjećanjem želimo iskazati svo poštovanje prema izuzetno osobi koja je u Poliklinici za interne bolesti ostavila dubok i neizbrisiv trag.{nomultithumb}
Doktorica Biljana Baraković rođena je 11.08.1952 godine u Tuzli, Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Tuzli. Daljnje školovanje nastavila je u Beogradu gdje je 1978 godine uspiješno diplomirala na Medicinskom fakultetu.
Iste te godine počela je raditi u Regionalnom Medicinskom centru „Dr Mustafa Mujebgović“ Tuzla,na odsjeku za neonatalnu pedijatriju.Stručmi ljekarski ispit položila je 1980 godine u Sarajevu.Nakon dvije godine,tačnije 1982 godine započela je specijalizaciju iz Interne medicine,koju sa uspijehom zavšava 1986 godine na Vojnoj medicinskoj akademiji u Beogradu.
Nakon završetka specijalizacije dr.Biljana Baraković kao internista radi u Dispanzeru za hronične bolesti Inetrene klinike Tuzla.Ubrzo već od 1989 godine prelazi u Dispanzer za dijabetes Interne klinike Tuzla.
Tokom rata usljed transformacija zdravstvenih ustanova ,nastavlja raditi u Službi za unutrašnje bolesti Poliklinike Doma zdravlja Tuzla.Nakon rata formira se i Poliklinika za Interne bolesti pri domu zdravlja Tuzla a od 2002 godine doktorica Biljana biva postavljena za šefa,gdje ostaje do zadnjih dana svog života.
Pamtit ćemo sve njene pozitivnosti a posebno veliku dugogodišnju predanost u brobi protiv dijabetesa a kao kruna svega osnovan je i Centar za borbu protiv ove bolesti. Doktorica Biljana za svog dugodišnjeg učesnik je velikog broja kongresa i seminara na Evropskom i Svjetskom nivou. Autor je i koautor stručnih radova na temu dijabetesa. Rečeno će nas zauvijek podsjećati na sve ono što je krasilo jednu veliku osobu.
Kolektiv Poliklinike za interne bolesti
„Strateški cilj Doma zdravlja Tuzla-osiguranje kvalitetne zdravstvene zaštite Roma u Tuzli“
Posljednjih nekoliko mjeseci Radna grupa sačinjena od predstavnika Gradske uprave Tuzla, nevladinog sektora i romskih udruženja, radila je na izradi Akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja na području grada Tuzla.Tim povodom je u prostorijama OSCE-a u Tuzli prezentovan i Nacrt akcionog plana za zbrinjavanja ove kategorije stanovništva, koji će biti upućen na dalju proceduru Kolegiju gradonačelnika Tuzle.
Uključivanjem Gradske vlasti u rješavanje romskih problema u već navedenim oblastima,prvi put će se sistematski rješavati problemi Roma u Tuzli.Strateški cilj Doma zdravlja, uključenog u ovaj projekat, je osigurati kvalitetnu Realizacijom programa prevencije i koordiniranim radom Službe opšte/porodične medicine (timovi porodične,polivalentne patronaže,zdravstvene njege u kući,te odjeljenja za zdravstvenu zaštitu predškolske i školske djece )kao i Službi za higijensko-epidemiološku zaštitu,Centra za mentalno zdravlje te Ginekologije i Stomatologije ostvarit će se najbolji rezultat kada je u pitanju zdravstvena zaštita Roma u Tuzli.
Angažovanjem medijatora u romskim zajednicama za oblast zdravstvene zaštite,aktivnim učešćem u programu za poboljšanje higijenskih i sanitarnih uslova u romskim stanovima i naseljima, značajno će se doprinjeti umanjenju rizika i ugroženosti zdravstvenog stanja Roma.
Ovom prilikom treba istaći da Dom zdravlja i pored akcionog plana,dugo vremena preko romskih udruženja organizuje, zdravstvene preglede,predavanja i medijatorstvo.
Sprovođenjem lokalnog akcionog plana za rješavanje romskih problema od velike je važnosti zdravstvena zaštita.Uključivanjem Doma zdravlja Tuzla u ovaj projekat od izuzetnog je značaja jer će time romskoj kategoriji stanovništva biti omogućena kvalitetnija zdravstvena zaštita.Rečeno,omogućava ovoj zdravstvenoj ustanovi da i pored svog samostalnog dugogodišnjeg angažmana,a na osnovu akcionog plana, omogući kompletniju zdravstvenu zaštitu pri tom posebno vodeći računa o prevenciji.
DISPANZER ZA PREDŠKOLSKU DJECU
doc. dr. sc. med.prim. Mirjana Remetić, specijalista pedijatar {nomultithumb}
Za dobar start u životu, ne postoji bolji i prirodniji način ishrane od ishrane majčinim mlijekom. Majčino mlijeko je prilagođeno nutritivnim potrebama djeteta u prvim mjesecima života, fiziološkim mogućnostima njegovog digestivnog trakta i ekskretornoj funkciji bubrega.Ono je hrana koja zadovoljava emocionalne potrebe djeteta i majke i hrani primarne instikte, poput sisanja, hvatanja i grljenja.
Sastav majčinog mlijeka je optimalan za dijete i ne zavisi od starosti, broja porođaja ili načina ishrane dojilje. Procenat masnoće u mlijeku se mijenja tokom dana kao i tokom istog podoja. Postoje razlike i u sastavu majčinog mlijeka vezane za gestacijsku dob novorođenčeta, što je u skladu sa potrebama brzog rasta prijevremeno rođenog djeteta. Sastav majčinog mlijeka je optimalan za dijete i ne zavisi od starosti, broja porođaja ili načina ishrane dojilje. Procenat masnoće u mlijeku se mijenja tokom dana kao i tokom istog podoja. Postoje razlike i u sastavu majčinog mlijeka vezane za gestacijsku dob novorođenčeta, što je u skladu sa potrebama brzog rasta prijevremeno rođenog djeteta.
Kolostrum, prvo mlijeko za ishranu novorođenčeta koje se luči u prvih 5 dana laktacije, ima veći sadržaj proteina a niži sadržaj ugljenih hidrata u odnosu na zrelo mlijeko. Njegov poseban značaj, osim nutritivnog, ogleda se u imunološkoj adaptaciji novorođenčeta na vanjsku sredinu. Zahvaljujući prisustvu sekretornog imunoglobulina A u majčinom mlijeku, posebno u kolostrumu, gdje ga ima najviše, stvara se zaštitni sloj na mukoznoj membrani nosa, ždrijela i intestinalnog trakta što doprinosi većoj otpornosti dojenčeta.
Ishrana majčinim mlijekom štiti dojenče od crijevnih infekcija, infekcija donjih respiratornih puteva i srednjeg uha i ozbiljnih infekcija poput meningitisa, ne samo dok traje dojenje već i kasnije u djetinjstvu. Ukoliko do infekcije ipak dođe njen tok je lakši a ishod povoljniji. Antitjela u majčinom mlijeku smanjuju rizik i od razvoja alergijskih bolesti, sindroma iznenadne dojenačke smrti, maligniteta, dijabetesa tipa 1 i 2, hipertenzije, hiperholesterolemije, gojaznosti, zapaljenskih bolesti crijeva i sl. pa čak i pojave febrilnosti nakon imunizacije.
Isključivo dojenje u prvih 6 mjeseci života i njegovo produženo trajanje do 12 mjeseci i duže, povoljno djeluju na kognitivni razvoj, zahvaljujući masnim kiselinama u majčinom mlijeku, posebno palmitinskoj kiselini.
Svjetska sedmica dojenja-Dispanzer za predškolsku djecu
Svijet svake godine, u skladu s globalnom strategijom Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a o unaprijeđenju dojenačke ishrane, od 1. do 7. avgusta obilježava Svjetsku sedmicu dojenja. Svjetska sedmica dojenja je jedna od kampanja koju redovno provodi veliki broj zemalja, a cilj joj je da podrži i ohrabri dojenje i doprinese zdravlju dojenčadi i male djece. Svijet svake godine, u skladu s globalnom strategijom Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a o unaprijeđenju dojenačke ishrane, od 1. do 7. avgusta obilježava Svjetsku sedmicu dojenja. Svjetska sedmica dojenja je jedna od kampanja koju redovno provodi veliki broj zemalja, a cilj joj je da podrži i ohrabri dojenje i doprinese zdravlju dojenčadi i male djece.
Tim povodom je u Dispanzeru za predškolsku djecu JZNU Dom zdravlja „Dr. Mustafa Šehović“ Tuzla održana i edukacija majki porodilja o značaju dojenja u ishrani djeteta. Majkama su se obratile doc. dr. Mirjana Remetić i prim. dr. Ševala Paloš.
Ovom prilikom je istaknuto koliko je dojenje bitno u pravilnom razvoju djeteta.Pripreme,načini,tehnike dojenja, bile su glavnom temom ovog edukativnog predavanja.Doktorica Remetić,ističe kako se inače kontinuirano vrši promocija dojenja prilikom svake posjete majki sa bebama.Jako je važno i da majke same traže informaciju,da pitaju sve u vezi dojenja.Nema majke koje nemože da doji svoje dijete,osim onih koje imaju aktivnu tuberkolozu pluća,AIDS,idu na hemoterapiju,zračenje,koriste ulični drogu te oboljelje od leukemije i limfoma.Nadalje najvažnije je da majke znaju da je beba ta koja će proizvesti mlijeko u količini koja joj je potrebna.Jako je važno kaže doktorica Remetić,prvih nekoliko sedmica nakon povratka iz porodilišta.Naime tada se u odnos po bilo kom pitanju između majke i bebe niko i netreba niti smije miješati.Naši savjeti upravo idu u tom pravcu jer česta sugerisanja da se bebi u početku da flašica ili cucla varalica upravo čine najveći problem.Dakle prvih šest nedjelja izuzetno je važno za dojenje a da bi bilo uspiješno ništa se nedaje,niti voda..čaj kao ni druge vrste mlijeka.Tako treba nastaviti prvih šest mjeseci.Doktorica Remetić ističe kako cucla varalica ima svoju funkciju ali tek onda kada se uspostavi dobra laktacija.
Predavanje je bilo izuzetno edukativno ocijenli su mlade majke koje su inače imale i pitanja na šta je odgovore dala prim. dr. Ševala Paloš, šefica odjela pedijatrije U Domu Zdravlja Tuzla. Edukativnom sastanku prisustvovali su članovi menadžmenta Doma zdravlja na čelu sa prof. dr. Samirom Mačkovićem, pomoćnikom direktora za medicinska pitanja.
FOTO GALERIJA:
SLUŽBA OPŠTE/PORODIČNE MEDICINE
Dispanzer za školsku djecu i omladinu/Dispanzer za zdravstvenu zaštitu studenata
prim. dr. Nermina Đulović, specijalista školske medicine{nomultithumb}
Psihički poremećaji djece i adolescenata mogu se ispoljiti na različite načine npr.kao tjelesni simptomi i bolesti, poremećaji kontrole sfinktera,poremećaji govora i hranjenja, smetnje učenja i prilagođavanja, zloupotreba psihoaktivnih tvari sve do suicidnih ponašanja,poremećaja ličnosti i prevazivnih razvojnih poremećaja. Psihički poremećaji djece i adolescenata mogu se ispoljiti na različite načine npr. kao tjelesni simptomi i bolesti, poremećaji kontrole sfinktera,poremećaji govora i hranjenja, smetnje učenja i prilagođavanja, zloupotreba psihoaktivnih tvari sve do suicidnih ponašanja, poremećaja ličnosti i prevazivnih razvojnih poremećaja.
ADHD(deficit pažnje/hiperaktivni poremećaji) je danas najčešći mentalni poremećaj kod djece a prisutan je i kod odraslih.Zastupljen je kod 3-8% Školske djece a glavni simptomi su nepažnja,hiperaktivnost i impulzivnost.Bitno je naglasiti da su djeca s ADHD-om s normalnim ili iznadprosječnim intelektualnim sposobnostima što često zbunjuje roditelje i učitelje.{nomultithumb}
Često roditelji i nastavnici traže pomoć a mi smo tu da izvršimo procjenu psihičkog stanja djeteta tj.obavljamo razgovor sa djetetom. Uzimamo istoriju bolesti, napravimo pregled i dodatna ispitivanja po potrebi. Postavimo radnu dijagnozu, a ujedno i obavljamo jednostavnije terapijske intervencije.
Izuzetno je bitno naglasiti da se u ovakvim slučajevima posvećuje posebna pažnja jer za kvalitetna zdravstvena briga sa ovakvim pacijentima nalaže MULTIDISCIPLINARNI pristup (više ljekara različitih specijalnosti) što u konačnici rezultira pozitvnim ishodom.Školska djeca su naš prioritet i kao takvima poklanjamo im svu pažnju,posebno kada su u pitanju psihološki poremećaji.
ORGANIZACIJA DEMOBILISANIH BORACA
Organizacija demobilisanih boraca Doma zdravlja Tuzla tokom čitave godine redovnim aktivnostima brine o svojim članovima. Delegacija na čelu sa Enensom Šiljkom,predsjednikom i članovima Ružicom Grgić i Almirom Avdićem, posjetila je Hajru Arnaut majku poginulog borca. Organizacija demobilisanih boraca Doma zdravlja Tuzla tokom čitave godine redovnim aktivnostima brine o svojim članovima. Delegacija na čelu sa Enensom Šiljkom,predsjednikom i članovima Ružicom Grgić i Almirom Avdićem, posjetila je Hajru Arnaut majku poginulog borca.
Gospođa Hajra je u poznim godinama a osim toga imala je i moždani udar.Njeno stanje i njen život naša je briga i zato želimo da smo uvijek tu,pri ruci ako bilo šta treba,kazao je Enes Šiljak predsjednik organizacije ODB-a Doma zdravlja.
Zadovoljstvo nam je biti sa gospođom Hajrom koja je bez obzira na sve a posebno godine uvijek spremna na fotografisanje i na razgovor.Tradicionalno svaki puta kada dođemo naša organizacija obezbijedi paket za gospođu Hajru i jednokratnu pomoć u visini od 100 kovertibilnih maraka.
Nama je čast i zadovoljstvo biti dio priče u kome emocijama ima mjesta ali takođe i prostora za neke druge razgovore jer majka Hajra nikada nepropušta priliku da nas upita kako je stanje kod nas u zdravstvu kao i o nekim drugim stvarima.
Nakon svake posjete osjetimo onaj emocionalni dirljivi dio života sa saznanjem da ćemo opet doći jer majka Hajra Arnaut je zaista istinski jaka osoba i jedna je od onih koja je u našim aktivnostima na prvom mjestu,kazali su članovi delegacija Ružica Grgić i Almir Avdić.
POLIKLINIKA ZA PATOLOGIJU SLUHA, GLASA i GOVORA
mr.sc.Emina Tucaković Tinjić-logoped{nomultithumb}
Mucanje je u problem u govoru koji je vrlo raširen u cijelom svijetu. To je poremećaj ritma, tečnosti i tempa govora koji se ispoljava u nevoljnim grčevima mišića govornih organa, a ponekad ga prate i grčevi mimičkih mišića lica i nevoljni pokret ruku. Kod djece nije ništa neobično da počnu mucati u vrijeme kada im se naglo razvija govor, a obično to krene oko druge godine života. Naime, djeca tada znaju mnogo riječi, uče slagati rečenice, a zbog neiskustva u govoru, ne mogu se brzo odlučiti koju riječ će upotrijebiti ili se ne mogu sjetiti riječi koja bi najbolje pristajala onome što žele reći.Takvo razvojno mucanje najčešće prestaje samo od sebe i djetetu nije potrebna nikakva stručna pomoć. U najmanje dvije trećine svih slučajeva govor će se popraviti tokom prvih godinu i pol dana od pojave mucanja, a oko polovina djece koja su počela mucati prestaje mucati do svoje pete godine.
Uzroci mucanja
Nije potpuno jasno zašto se mucanje uopće pojavljuje, ali ono što je sigurno jest da su uzroci mnogobrojni – to je spoj neuroloških, psiholoških, socijalnih i lingvističkih uticaja koji pridonose nastanku i razvoju mucanja. Statistički podaci izvještavaju da 1 posto svih odraslih osoba i 2-3 posto djece muca. Najzastupljeniji oblik tog teškog poremećaja govora je takozvano "razvojno mucanje", odnosno mucanje koje se pojavljuje u ranom djetinjstvu.
Roditelji ponekad smatraju da se mucanje kod djeteta pojavilo iznenada, zato što se dijete preplašilo psa, ili se razvilo postepeno "samo od sebe" bez nekog određenog uzroka. U stvarnosti, mucanje se nikada ne pojavljuje "samo od sebe" ili zbog šoka, iako se tako može učiniti na prvi pogled. Postoje dvije skupine uzročnika mucanja: predispozicijski ("tlo") i proizvodni ("okidači").
Predispozicijski uzroci mucanja određuju sklonost djeteta prema mucanju. Brojna istraživanja obitelji osoba koje mucaju, pokazala su da otprilike trećina pacijenata ima rođake koji mucaju.Također, ljevoruka djeca pokazala su veću sklonost mucanju. Dječaci tri puta češće mucaju nego djevojčice. Mucanje također može biti potaknuto dok se dijete još nije ni rodilo. Ljekari vjeruju ako je majka preživjela određenu količinu stresa u trudnoći, dijete je već tada preživjelo traume zajedno s njom. Nakon toga, dovoljno je da se u djetetovom životu desi određena situacija u kojoj će se preplašiti i taj događaj se zove „okidač“ od kojeg ljudi i počnu mucati ali se ne smatra pravim uzrokom mucanja.
Djeca s preosjetljivim živčanim sustavom također mogu imati problema s mucanjem. Takva djeca imaju problema sa spavanjem, strahovima, loše prihvaćaju promjene i slično. Oni trebaju stabilan, miran i staložen odgoj te uhodanu dnevnu rutinu. Djeca koja imaju prestroge roditelje s prevelikim očekivanjima također mogu imati problema s mucanjem i drugim smetnjama, kao i djeca slabijeg zdravlja te s oštećenjima motorike. Kod mucanja koje je popraćeno drugim fiziološkim ili psihološkim promjenama tokom dužeg vremena, potrebno je potražiti stručnu pomoć logopeda i/ili psihologa.
Kako razlikovati normalna zapinjanja od početnog mucanja?
Dobro je da znate razlikovati normalna dječja zapinjanja u govoru od početne pojave mucanja i, ako je potrebno, reagirati na vrijeme, odnosno obratiti se logopedu. Fiziološka zapinjanja se bitno razlikuju od patoloških, odnosno mucanja, po svojoj količini i načinu odvijanja.
Fiziološka zapinjanja, karakteristična za djecu u dobi od 2 do 5-6 godina:
1) Ponavljanje cijele rečenice, dijela rečenice ili riječi - "Lopta, lopta je na krovu. Želim da mi, želim da mi je skineš dolje."
2) Preoblikovanje rečenice tijekom govora - "Ona je odletjela, lopta je odletjela na krov."
3) Stanke, napunjene sa "mm", "ah", "uh" - "Želim moju, mm, loptu."
4) Prekidanje govora šutnjom (dijete osjeća nesigurnost, nije u stanju odmah oblikovati svoju misao i želju u riječi) - "Mama, želim (pauza) loptu."
5) Pojedina, rijetka lagana ponavljanja dijelova riječi - "Re-rekla si da ćeš mi je skinuti."
Normalna dječja zapinjanja obično se pojavljuju u konstrukcijski složenim riječima i rečenicama. Uglavnom se radi o ponavljanju cijele riječi ili preoblikovanju rečenica tijekom govora. Neka djeca jako rijetko zapinju u govoru, možda ponekad pokazuju određenu nesigurnost ili zašute. Zapinjanja su češća kada je dijete umorno, uzbuđeno, razigrano. U većini slučajeva zapinjanja se smanjuju u nepoznatim okolnostima i u razgovoru s nepoznatim ljudima jer je dijete sabranije i pažljivije.
Simptomi uzbune kada je potrebno obratiti se logopedu:
Dijete je počelo ponavljati sve kraći element.
(Prvo je govorilo "Mama, mama, mama...", zatim "Ma-ma-ma-ma-mama...", sada "M-m-m-mama..." i konačno "Mmmmmama...".)
2) Povećao se broj ponavljanja.
(Prvo je govorilo "Ma-mama...", sada "Ma-ma-ma-ma-mama...")
3) Dijete "se bori" s riječima (kod ponavljanja riječi ili sloga naglo skače visina glasa).
4) Kod ponavljanja se mijenja struktura riječi ("Mah, mah, mah, mama...").
5) Tijekom govora su uočljivi znakovi napetosti mišića lica, dijete podiže ramena, guta zrak, govor se naglo prekida zbog grča u govornom aparatu. To znači da je dijete počelo mucati. Hitno se obratite logopedu kako bi vas uputio u postupak uklanjanja "svježeg" mucanja!
Nemojte čekati da mucanje postane navika i traumatizira dijete. Logopedska "hitna pomoć" kod uklanjanja mucanja koje se tek pojavilo je najefikasnija jer se temelji na hitnom uklanjanju patološkog refleksa prije nego što se stigao ukorijeniti. Čak ako i niste sigurni radi li se o mucanju, kada primijetite neki od simptoma rizika, obratite se logopedu da vas savjetuje i pruži detaljnije upute u vezi sprječavanja poteškoće, upravo u individualnom slučaju vašega djeteta.
Kako bi se roditelj trebao ponašati prilikom pojave prvih simptoma netečnosti?
POLIKLINIKA ZA INTERNE BOLESTI {nomultithumb}
dr. Adna Mulić, specijalista interne medicine/kardiolog
Uglavnom uključuju aktivno djelovanje na faktore rizika na koje se može uticati. Uspješna provedba primarnih i sekundarnih mjera prevencije smanjuje prijevremenu smrtnost i invalidnost od kardiovaskularnih bolesti za 50%, te poboljšanje kvalitete života i smanjenu potrebu za ponovnim zahvatima.
ZDRAV NAČIN ŽIVOTA: umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja, izbjegavanje stresa, tjelesna aktivnost te odgovarajuća prehrana bez suvišnih masnoća, s dosta vlakana, smanjeni unos jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata (šećer i slatkiši), te značajno ograničenje unosa soli. Uslijed svega navedenoga u posljednih 15 godina je došlo do znatnog napretka u liječenju, simptomi se uz gore navedene promjene u načinu života mogu kontrolisati, a kombinacija lijekova ili drugih metoda liječenja (primjerice operativnog zahvata) može pomoći u usporavanju toka bolesti i poboljšanju kvalitete života te mnogi ljudi vode ispunjen i sretan život bez obzira na oboljenje.
Adekvatna terapija ubrzava oporavak i smanjuje rizik od ponavljanja bolesti
Odgovarajuća terapija lijekovima nakon srčanog udara omogućuje brži oporavak i znatno smanjuje rizik od ponavljanja bolesti te ju je neophodno uzimati skladno preporuci ljekara. To su lijekovi koji utiču na snižavanje masnoća, snižavanje pritiska, regulisanje šećerne bolesti, zaštitu krvnih žila.
Akutni koronarni sindrom (AKS) – brza reakcija unutar 60 minuta od pojave simptoma
Akutni koronarni sindrom je termin koji se koristi za stanja koja dovode do naglog smanjenje protoka krvi do srca. Najjednostavnije se može opisati kao bol u prsima koju je moguće osjetiti tokom srčanog napada, odmaranja ili fizičke aktivnosti. Mnogi simptomi akutnog koronarnog simptoma isti su kao i kod srčanog udara –bol u prsima, bol na lijevoj nadlaktici, mučnina i povraćanje, manjak zraka te iznenadno, jako znojenje. Ukoliko se akutni koronarni sindrom ne tretira brzo, dolazi do srčanog udara. Često se dijagnosticira tek u bolnici, a izlječiv je ako je dijagnoza pravovremena. Liječenje ovisi o konkretnim znakovima, simptomima i cjelokupnom zdravstvenom stanju.
Stoga je pri pojavi simptoma ključna brza reakcija i obraćanje ljekaru po mogućnosti već u prvih 60 minuta.
SLUŽBA OPŠTE/PORODIČNE MEDICINE
dr. Sabina Salkić, spec. porodične medicine
Nagle promjene vremena, kao što su mijenjanje pritiska, temperature i vlažnosti zraka imaju velik uticaj na raspoloženje, ali i na zdravlje čovjeka. Kronični bolesnici, osobe sa kardiovaskularnim oboljenjima i oboljeli od dijabetesa najteže podnose promjene vremena, a u ovu kategoriju spadaju i asmatičari,kaže dr.Sabina Salkić,specijalista porodične medicine.
{nomultithumb}
Kod takvih bolesnika već je narušen zdravstveni milje.Razlog je što recimo pacijent već ima hroničnu opstruktivnu bolest pluća on već ima sniženu razinu kiseonika.Sama promjena atmosferskog pritiska,povećanje koncentracije vlage,sniženje i povećanje temperature njemu pogoršava njegovo opšte stanje.Sljedeća kategorija su srčani bolesnici odnosno oni koji boluju od bolesti kardiovaskularnog sistema.Znači,hipertoničari odnosno oni koji imaju povišen krvni pritisak,pacijenti koji su imali infarkt miokarda,pacijenti koji imaju anginu pektoris odnosno neadekvatnu ishranjenost svoga srca kiseonikom i ostalim hranjivim tvarima.Pacijenti koji su imali moždani udar,ističe doktorica Salkić.
Dobri preduslovi za ublažavanje negativnih posljedica vremena su zdrava i pravilna prehrana bogata voćem i povrćem.Uzimanje dovoljne količine vode te redovan san.Takođe bitno je izbjegavati boravak vani u vremenu od 11 do 17 sati.Unos tečnosti mora se svesti na graničnu vrijednost do 1,5 litar,pri tom misleći na pacijente koji boluju od,hroničnih već pomenutih bolesti.Treba istaći da nije preporučljivo piti gazirana pića,treba pretendirati vodu,supe i čajeve.Hrana takođe treba biti lagana,probavljiva koja će biti zasnovana na kuhanom povrću,bijelom mesu i voću.Nije dobro preopterećivati se masnoćama na ovom vremenu dodaje doktorica Salkić.
Nagle promjene vremenskih prilika utiča i na fiziološko stanje male djece čiji se organizam nije adaptirao na vanjske radikalne i često promjenjljive uslove. Takođe kod mladih u pubertetu zbog hormonalnih promjena kao i kod trudnica te žena u klimaksu tako da se i ove kategorije trebaju prilagoditi odnosno pridržavati savjeta za očuvanje opšteg zdravlja,zaključuje dr.Sabina Salkić,specijalista porodične medicine.
